Svjetski dan borbe protiv nasilja nad ženama

Treba dobiti bitku protiv nasilja nad ženama čulo se na svim stranama svijeta u prigodi Međunarodnoga dana za iskorjenjivanje nasilja nad ženama, obilježenoga 25. studenoga. Opća skupština Ujedinjenih Naroda prije trideset godina je usvojila Konvenciju za odstranjivanje svih oblika diskriminacije protiv žena, bio je to povijesni događaj u ostvarivanju ljudskih prava, premda se nažalost i danas valja zamisliti nad dramatičnim stanjem žena. Puno još treba učiniti – kazao je talijanski predsjednik Giorgio Napolitano – da bi se u svakom dijelu svijeta iskorijenilo shvaćanje žene kao predmeta koji se može prisvajati.
Nasilje nad ženama je tijekom godina u sebi nagomilalo najrazličitija i najbrojnija obrazloženja u odnosu na bilo koju drugu vrstu zlodjela. Tijelo i psiha žena trpjeli su udarce prevlasti muškaraca, kućnog nasilja, također i rata, siromaštva, koje je često uzrok – kako je pojasnila Amnesty International – kršenja ljudskih prava: žene su primorane na preranu udaju, diskriminirane zbog etničke pripadnosti, religije, društvenog položaja ili nesposobnosti, nemaju ekonomsku neovisnost.
Govoreći o nasilju nad ženama za našu radio postaju, Laura Renzi, odgovorna za promidžbene kampanje pri „Amnesty Italia“, kazala je kako će se brinuti o ženama Darfura koje žive u izbjegličkim kampovima u Čadu, a svakodnevno im prijeti opasnost od nasilja i spolnog izrabljivanja. U Tadžikistanu se bavimo preuranjenim napuštanjem škole od strane djevojčica i djevojaka, to je jako veliki i rašireni problem. Podsjećamo da je obrazovanje pravo i velika prigoda za žene, ali to očito nije za siromašne djevojke. Djelujemo također u Bosni i Hercegovini, gdje žene, koje su preživjele silovanja i druge oblike nasilja tijekom rata iz devedesetih godina prošloga stoljeća, još uvijek iščekuju pravdu i zadovoljštinu. Treba reći da su brojne žene, koje su preživjele nasilja, izgubile svoju rodbinu, posao upravo zbog svoje psihološke i fizičke krhkosti. I njima prijeti stvarna mogućnost siromaštva – zaključila je ravnateljica Renzi.
Žene u Bosni i Hercegovini devedesetih godina bile su žrtve silovanja kao ratnoga oružja, a to se nažalost i danas događa. Govoreći o nasilju nad ženama u razgovoru za naš radio Marcello Flores, profesor književnosti na sveučilištu u Sieni i autor knjige „ Silovanja u ratu“ kazao je kako je pojava nasilja nad ženama naročito prisutna u određenim dijelovima Afrike, a regija Velikih Jezera najviše zabrinjava, jer čini se da je to gotovo normalno stanje – poglavito u Kongu i nekim dijelovima Ugande – da se svi iživljavaju nad ženama, nasilju se nikako ne može stati u kraj – ustvrdio je profesor.
Na upit o silovanju kao ratnom oružju rekao je kako se promijenilo međunarodno zakonodavstvo. Međunarodni su sudovi silovanje izjednačili sa zločinom protiv čovječnosti i ratnim zločinom. To je rezultat poratne osjetljivosti nastale zahvaljujući feminističkim pokretima i samosvijesti ženâ kao i nastojanju da se nova osjetljivost proširi u dijelovima svijeta gdje nije još doprla – zaključio je profesor Flores.