Crkvena zbivanja u BiH

Nadbiskupsko imenovanje mons. Petra Rajiča obradovalo je cijelu krajevnu Crkvu u Bosni i Hercegovini što je vidljivo i iz čestitke koju mu je, u ime biskupa i u svoje ime kao i u ime partikularne Crkve uputio predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. „Raduje nas što ste na različite načine duboko povezani s ovom zemljom Bosnom i Hercegovinom i krajevnom Crkvom u njoj: od toga da ste svećenik drevne Trebinjske biskupije te imenovani naslovnim nadbiskupom biskupije Sarsenterum, koja je - prema povijesnim istraživanjima - svoje sjedište također imala u Hercegovini; preko Vašega mladenačkog izbora da svoj teološki studij i rast prema svećeništvu provedete u Sarajevu te tako rastete i zrijete s mnogim drugim svećeničkim kandidatima naših biskupija u gradu bogatom poviješću i raznolikošću; do činjenice da ste, nama izuzetno dragoga papu Ivana Pavla II., dopratili na njegovu apostolskom pohodu Banjolučkoj biskupiji 2003. godine u kojoj je u jeku ratnih stradanja svoj svećenički život položio Vaš adekvatni kolega iz bogoslovskih dana vlč. Ivan Grgić“ napisao je kardinal Puljić u svojoj čestitci izražavajući radost što je mons. Rajič za mjesto svog biskupskog ređenja izabrao grad Mostar koji sigurno nosi u svom srce kao i sve njegove žitelje moleći da, od simbola stradanja, postane simbol pomirenja, sloge i praštanja.
U želji da zajedništvo unutar Crkve u BiH bude što snažnije te da suradnja na pastoralnom planu u mjesnim Crkvama bude što bolja i plodnija biskupi BK BiH su se 3. prosinca susreli s franjevačkim provincijalima iz Sarajeva i Mostara fra Lovrom Gavranom i fra Ivanom Sesarom. Sudionici zasjedanja su naglasili potrebu da se kroz crkveno zajedništvo kod svakog člana Crkve sve više iskristalizira duhovnost i svetost po uzoru na svece, blaženike, sluge i službenice Božje u hrvatskom narodu te da se kod svećenika, redovnika i redovnica ponovno postavi svetost kao cilj prema kojem treba težiti u radu za spasenje duša. Ukazano je na nezamjenjivu ulogu svećenika koji su pozvani biti dostojanstveni slavitelji Euharistije i propovjednici Evanđelja kao i na nužnost obostrane otvorenosti za suradnju između klerika i laika posebno na planu župne zajednice kako bi se svatko mogao ostvariti u skladu sa svojim poslanjem i nadležnostima, a s ciljem ostvarenja poslanja Crkve i spasenja duša. Tijekom razmišljanja o što boljoj pastoralnoj suradnji na razini pojedine biskupije, istaknuta je neophodnost što boljeg umrežavanja sa svrhom izgradnje mjesne i sveopće Crkve gajeći pri tom svaku specifičnost ostvarenja i poslanja.
Osvrćući se na trenutne društveno-političke procese u Bosni i Hercegovini, biskupi i franjevački provincijali su potvrdili stav koji su biskupi BK BiH iznijeli u svom Priopćenju s 47. redovnog zasjedanja, održanog od 3. do 5. studenoga 2009. u Sarajevu te ponovno pozivaju „sve sudionike pregovora da se u donošenju trajnog rješenja za ovu zemlju ravnaju pravdom i pravičnošću, a predstavnike hrvatskoga naroda podsjećaju na načela koja su u Kreševskoj deklaraciji (21. 09. 2007.) prihvatili i potpisali svi izabrani predstavnici toga naroda kao i na činjenicu da je hrvatskome narodu prihvatljivo svako rješenje koje ga u svemu čini jednakopravnim s druga dva naroda u ovoj zemlji“ te da im nije prihvatljivo nijedno rješenje koje ih ne čini jednakopravnim s druga dva naroda.
Franjevci Bosne Srebrene su sinoć, 3. prosinca, u sjedištu svoje provincije u Sarajevu zaključili obilježavanje 800. obljetnice Franjevačkog reda. Tri predavača su u svojim izlaganjima nastojali osvijetliti djelovanje bosanskih franjevaca kroz povijest te ukazati na njihovu aktualnost i u ovom vremenu krize vrednota i traganja za smislom. Ovom akademijom se željelo iznova potvrditi franjevačku prisutnost u gradu Sarajevu i u zemlji Bosni, te propitati svoju vezanost za katolički i hrvatski puk, smislenost i utemeljenost tolerancije, demokratične angažiranosti u državi s ljudima drugih nacionalnosti i vjera. Predstavljene su i dvije poštanske marke objavljene povodom dviju franjevačkih obljetnica: 800. obljetnice Franjevačkog reda i 100. obljetnice neprekinutoga djelovanja Franjevačke teologije u Sarajevu.
U Ljubuškom pet sestara franjevki Hercegovačke provincije više nisu podstanari nego žive sada u svojoj kući koju im je posthumno ostavila jedna župljanka nakon što su je sestre njegovale 12 godina. Kako redovničkoj zajednici i dolikuje, u središtu kuće je kapela posvećena Presvetom Imenu Isusovu kao znak da je upravo Krist središte života svake redovnice. Kapelicu je, na svetkovinu Krista Kralja, blagoslovio don Tomo Vukšić, generalni vikar iz Mostara čime je obilježen i patron Družbe.
U Posušju su članovi Frame došli na vrlo plemenitu ideju i danas (4. prosinca) započeli akciju kojom se žele uključiti u obilježavanje Svećeničke godine. Naime, framaši su načinili lanac posta tako što će svaki član kroz godinu dana imati svoj datum posta na nakanu svećenika te na taj način zahvaliti za duhovna zvanja i moliti da Bog svećenike uzdrži u dobru i svetu životu.
Svakoj zemlji, a osobito Bosni i Hercegovini u ovom poratnom razdoblju, potrebni su dobri, sposobni i obrazovani ljudi. Sa svrhom da pomogne stipendiranje mladih ljudi, početkom ove godine osnovana je zaklada pod naslovom: „Za mudrost i plemenitost”. Njezin predsjednik je promicatelj katoličkog školstva u BiH mons. dr. Pero Sudar koji je ovih dana potpisao ugovore o stipendiranju 71 studenta.
Na istinsku otvorenost brojnih ljudi i medija naišla je izložba fotografija i predstavljanje katoličkog kalendara za 2010. godinu pod nazivom: «Život, običaji i pučka pobožnost Hrvata katolika u BiH», autora Jasmina Fazlagića i karmelićanina o. Zvonke Martića. Izložbu je u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, 1. prosinca, otvorio kardinal Puljić dok je organizator bio Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije. Osim dvanaest fotografija koje se, kao ilustracije, pojavljuju u katoličkom kalendaru za 2010., izloženo je još osam fotografija koje na suvremen način približavaju život, običaje i pučku pobožnost Hrvata katolika u BiH, s kraja XIX. i početka XX. stoljeća.Nakon 64 godine, 29. studenog u samostanskoj crkvi u Širokom Brijegu napokon su svoj smiraj našli posmrtni ostaci hercegovačkog franjevca Maksimilijana Jurčića, kojega su partizani 1945. zajedno s još petero ljudi, najvjerojatnije civila, ubili i bacili u masovnu grobnicu kod Vrgorca. Nakon što su iskopani i dovezeni iz masovne grobnice, fra Maksimilijanovi posmrtni ostaci su položeni u grobnici u kojoj je već bio pokopan 21 ubijeni hercegovački fratar. Provincijal fra Ivan Sesar je u propovijedi istaknuo da se Provincija nikada nije prestala zanimati za svoju nevinu pobijenu braću, te da ih nije okupila mržnja ni želja za osvetom nego vjera u uskrsnuće i želja za istinom.