Papina poruka sudionicima skupa o evolutivnoj kozmologiji

Tko gleda svemir slijedeći Galileove pouke, neće se moći zaustaviti samo na onome što može motriti teleskopom, nego će morati nastaviti dalje kako bi se upitao o smislu i cilju na koje usmjerava sve stvoreno – napomenuo je papa Benedikt XVI. u poruci upućenoj u prigodi održavanja skupa koji je započeo u ponedjeljak, 30. studenog, na Papinskome lateranskom sveučilištu, na temu „Od Galileova teleskopa do razvojne kozmologije. Znanost, filozofija i teologija u dijalogu“. Skup se održava u okviru Međunarodne godine astronomije, a povodom obilježavanja 400. obljetnice otkrića teleskopa.
Sveti Otac u poruci opisuje Galileovo divljenje i uzbuđenje kada je, prije 400 godina, 1609. godine, prvi put uperio teleskop prema nebu. Tim otkrićem, koje je – prema Papinim riječima – odlučujući korak u povijesti čovječanstva, znanost je postala nešto drugačija od one kako su je prije uvijek zamišljali. Galileo je prodro u nepoznate putove svemira, širom otvarajući vrata kako bi promatrao sve beskonačnije prostore, i potičući nova pitanja o samome početku svemira. I danas svemir i dalje pobuđuje pitanja na koja jednostavno motrenje ne uspijeva dati zadovoljavajući odgovor; samo prirodne i fizičke znanosti nisu dovoljne – primijetio je nadalje Sveti Otac te dodao kako nas upravo Galileova pouka vodi do tog mišljenja. Sâm je Galileo, naime, tvrdio da je Bog napisao knjigu prirode u obliku matematičkoga jezika. Pa ipak – dodao je Sveti Otac – matematika je zamisao ljudskoga duha za shvaćanje stvorenoga. Stoga, savršeno podudaranje stvarne strukture svemira i intelektualne strukture ljudskoga subjekta poziva na gledanje jedinstvenoga stvoriteljskog Uma koji povezuje te dvije stvarnosti.
Pitanja o beskonačnosti svemira, njegovu početku i kraju, kao i o njegovu shvaćanju – napomenuo je nadalje Sveti Otac – ne pretpostavljaju nijedan znanstveni odgovor. Tko gleda svemir slijedeći Galileovu pouku, neće se moći zaustaviti samo na onome što može promatrati teleskopom, nego će morati nastaviti dalje kako bi se upitao o smislu i cilju na koje usmjerava sve stvoreno. U tom je smislu Papa izrazio nadu u novi dijalog među znanstvenim, filozofskim i teološkim spoznajama, jer među njima nema nikakva sukoba. Naprotiv, - istaknuo je Papa – samo u onoj mjeri u kojoj će one uspjeti ući u dijalog, i razmijeniti svoje nadležnosti, bit će u stanju pružiti današnjim ljudima uistinu uspješne rezultate. Na koncu poruke Sveti je Otac pozvao da se izbjegava opasnost koja stoji iza brojnih uspjeha: da se čovjek pouzda samo u znanost te zaboravi podići pogled dalje od sebe, prema onom nadnaravnom Biću, Stvoritelju svega, koji je u Isusu Kristu očitovao svoje lice Ljubavi.