25. obljetnica mirovnoga sporazuma između Argentine i Čilea

U Apostolskoj palači u Vatikanu u subotu, 28. studenog, održana je važna komemorativna svečanost. Primivši, naime, u audijenciju argentinsku i čileansku predsjednicu, Cristinu Fernández de Kirchner i Michelle Bachelet, papa Benedikt XVI. se spomenuo 25. obljetnice povijesnoga posredovanja Ivana Pavla II., koji je 1978. godine uspio osujetiti oružani sukob između tih dviju latinskoameričkih država radi nadzora nad južnim morskim područjem Južne Amerike, strateški važnim za prolaz između Atlantskoga oceana i Pacifika. Obje su predsjednice potom pohodile grob pape Wojtyłe, a zatim pošle u ljetnikovac Pija IV., gdje je, u nazočnosti Papina državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, otkrivena spomen-ploča.
Stotinu su godina trajale nesuglasice između Argentine i Čilea, započete koncem XIX. stoljeća radi utvrđivanja suvereniteta, dok se nije došlo do oružja, koje se smatralo posljednjom mogućnošću. Međutim, to se između Argentine i Čilea nije dogodilo. Povijesne nam knjige danas govore kako je te, 1978. godine, pravi protagonist mogućega rata koji se pretvorio u mir, bio mladi novoizabrani papa, Ivan Pavao II., koji je brže od svih nerazumnost oružja zamijenio oružjem razuma. U prisutnosti mnogobrojnih izaslanstava tih dviju latinskoameričkih država, papa Benedikt XVI. je prije svega istaknuo ulogu i zasluge koje je njegov prethodnik imao u tim zbivanjima, a koji su 1984. godine doveli do potpisivanja službenoga dokumenta. Sporazum o miru i prijateljstvu, kao i posredovanje koje ga je omogućilo, nerazdvojno je vezan uz voljeni lik Ivana Pavla II. koji, potaknut osjećajima naklonosti za te drage zemlje, te na crti neumornog rada kao glasnik i tvorac mira, nije oklijevao kada je prihvatio osjetljivu i odlučujuću zadaću posrednika u toj raspravi – naglasio je Sveti Otac.
Tu je zadaću Ivan Pavao II. uspješno izvršio zahvaljujući suradnji više crkvenih uglednika, – kazao je nadalje Papa - a među prvima kardinala Samoréa koji je pratio sve promjene u dugim i složenim pregovorima, državnoga tajnika kardinala Agostina Casarolija, te predstavnikâ vlasti dviju država. Nakon 25 godina – primijetio je Sveti Otac - možemo sa zadovoljstvom ustvrditi da je taj povijesni događaj pozitivno utjecao na jačanje, u tim dvjema bratskim zemljama, osjećaja bratstva, i veće suradnje i upotpunjavanja. Međutim, iznad svega, taj je sporazum svijetli primjer snage ljudskoga duha i želje za mirom, nasuprot nečovječnosti i nerazumnosti nasilja i rata kao sredstva za rješavanje nesporazuma (…) Stoga je u svakome trenutku potrebno ustrajati u pokušaju rješavanja sporova uz stvarnu želju za dijalogom i slogom, kroz strpljive pregovore i potrebno zalaganje, te vodeći računa o opravdanim zahtjevima i legitimnim interesima sviju – napomenuo je Sveti Otac.
To je pak moguće ako onoga tko je pozvan služiti građanima podupiru čvrsta moralna uvjerenja, mir duha i stalno traženje općega nacionalnog, regionalnog i svjetskog dobra – pojasnio je Papa. Postizanje mira, naime, predviđa promicanje istinske kulture života koja poštuje ljudsko dostojanstvo u njegovoj punini, sjedinjeno s jačanjem obitelji kao bitne stanice društva. Ono zahtijeva također borbu protiv siromaštva i korupcije, pristup kvalitetnome obrazovanju za sve, potporu u gospodarskome rastu, učvršćivanje demokracije i uklanjanje nasilja i iskorištavanja, posebice nad ženama i djecom – upozorio je između ostaloga Sveti Otac.
Nakon audijencije kod Svetoga Oca, dva su izaslanstva sišla u Vatikansku kriptu te se sabrala u molitvi na grobu Ivana Pavla II., gdje im se kratko obratio kardinal Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan. Među vjerskim predstavnicima dviju zemalja, iz Čilea je bio nazočan nadbiskup Santiaga, Francisco Javier Errazuriz, te predsjednik Čileanske biskupske konferencije, biskup hrvatskoga podrijetla, msgr. Alejandro Goić, dok je iz Argentine bio dopredsjednik Argentinske biskupske konferencije, nadbiskup José Maria Arancedo.
Nakon molitve, izaslanstva su pošla u ljetnikovac Pija IV., gdje su predsjednice, u nazočnosti Papina državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, izrazile zahvalnost svojih zemalja za dar mira, posebice prema onima koji su neumorno radili kako bi ga se postiglo, kao što je Ivan Pavao II. i kardinal Samoré. Otkrivanje spomen-ploče kardinal Bertone je popratio jamstvom da će Sveta Stolica i dalje pružati svoj iskreni i ponizni prinos svemu što može pomoći umnažanju i učvršćivanju plodova Sporazuma o miru i prijateljstvu, uz nadu – kako je rekao - da će se ozračje suradnje i dogovora postignutoga na jugu, raširiti po cijelome kontinentu i cijelome svijetu.