O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor sastala se 24. studenog u Banskim dvorima s ravnateljem Hrvatskog Caritasa mr. Ivanom Milovčićem i njegovim najbližim suradnicima – priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću.
Predstavnici Caritasa upoznali su premijerku Kosor s već tradicionalnom akcijom „Za 1000 radosti“, kojom se uz poruku „Neka bude više svijetla“ i ove godine prikuplja novac za najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa uputio je poziv premijerki Kosor da se i ove godine pridruži prodaji božićnih drvaca, koja će se u sklopu akcije održati 12. prosinca na Cvjetnom trgu u Zagrebu, što je ona i prihvatila.
Govoreći o ovoj akciji, predsjednica Vlade istaknula je da su poruke ohrabrenja i nade koje se šalju tom akcijom uistinu važne te je pohvalila nastojanja Hrvatskog Caritasa u pomoći najpotrebitijima.
Karakterni ljudi preziru ucjene i koristoljublje na štetu slobode i dostojanstva savjesti – poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa na svečanome misnom slavlju koje je u katedrali Svete Stošije predvodio 24. studenog, na blagdan sv. Krševana, zaštitnika Zadra.
Krševan je bio podanik cara Dioklecijana i učenik Isusa iz Nazareta. Nije to smatrao nespojivim; naprotiv – poručio je nadbiskup Prenđa, opisujući Krševana kao hrabrog i angažiranog u vjeri i crkvenom životu. Vjeru je smatrao osobnom, ali ne i privatnom stvari. Zato je u okolini svoj odnos prema Bogu želio očitovati čvrstom vjerom, prema čovjeku ljubavlju, a prema vlasti poštivanjem. Baš zato nije krio da je kršćanin. No, Car, koji se smatrao ugroženim, poricao mu je pravo na njegovo životno uvjerenje. Nisu nam nepoznate takve pretenzije iz nedavnog svijeta totalitarizma – kazao je nadbiskup, podsjetivši kako je Krševan odbio ponudu biti namjesnikom u rimskoj pokrajini, a zauzvrat se odreći vjere u Krista. Slijedilo je Krševanovo progonstvo u Akvileju i mučenička smrt odsijecanjem glave. Taj mač je crta razdjelnica između podložnosti svijetu, zajedno s njegovim obećanjima, i ispravnoj savjesti koja se podlaže Bogu – rekao je zadarski nadbiskup, istaknuvši kako je sigurnost Kristove riječi da će onaj tko radi njega izgubi život taj isti život zapravo pronaći bila dostatna da se odlučno ponese križ progonstva i smrti. Tu životnu ozbiljnost utemeljenu na Kristovom evanđelju, po primjeru svetoga Krševana, prihvaćali su brojni Zadrani u 17 stoljeća zadarske Crkve. To trajno svjedočenje obvezuje sve nas kojima je darovano toliko vrijednosti da ih prenosimo i predajemo. Naše pokoljenje ima divan zadatak: očuvati, obnavljati, prezentirati svojoj djeci i svijetu sva ta bogatstva uma i srca, kao neuništivo bogatstvo na kojem počiva naš katolički i hrvatski identitet. Budućnost Zadra i Hrvatske ovisi o moralnim i duhovnim vrednotama evanđelja – poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, pozvavši sve okupljene na molitvu za napredak Grada i Domovine.
Svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije Stanislav Šota postigao je 24. studenoga, s izvrsnim uspjehom, stupanj doktora znanosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na području pastoralne teologije. Doktorski rad „Sudbina vjeronauka u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji od 1944. do 1960.“ izrađen je pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana, a podijeljen je u 6 dijelova i dokazuje da je komunizam bio lice ili naličje fašizma, te da je zabranom vjeronauka u školi, te djelomično u crkvi, negiran teološki, kulturni, psihološki, sociološki i tradicijski vid identiteta vjernika katolika. Vjernik katolik Đakovačke i Srijemske biskupije „iskorijenjen“ je iz višestoljetnog europskog civilizacijskog kruga kojem je pripadao. No, i u takvim vremenima Crkva đakovačka i srijemska pokazala je „žilavost“ te je uspjela strukturirati župsku katehizaciju. Odgojno nasilje toga doba dugoročno je ostavilo značajne posljedice na mentalitet vjernika, koji je danas u velikoj mjeri sekulariziran, indiferentan te sakramentalno udaljen i nesuživljen s Crkvom – zaključak je disertacije.
Dr. Stanislav Šota, vrlo je angažiran kao povjerenik Nadbiskupijskog ureda za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Godine 2004. na istome fakultetu magistrirao je iz područja pastoralnih, katehetskih i liturgijskih pitanja, a tijekom čitavoga studija obavljao je, kako ističe, prvu i najvažniju – župničku službu.