Razgovor s kardinalom Vinkom Puljićem

Suprotno glasinama koje su se širile proteklih dana, kardinal Vinko Puljić, sarajevski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencija BiH, ovih dana nije boravio u Rimu radi rasprave o međugorskim ukazanjima – kako je rekao u intervjuu za agenciju Zenit – nego radi sudjelovanja na plenarnoj skupštini Zbora za evangelizaciju naroda, čiji je član, koja je prošlih dana održana na temu „Sveti Pavao i novi areopazi“. Međugorska su zbivanja – ustvrdio je kardinal – u nadležnosti mostarskoga biskupa Ratka Perića i Zbora za nauk vjere. Mi očekujemo upute i prijedloge kako, kao biskupi i biskupska konferencija, pratiti tu pojavu, a mislim da Sveta Stolica želi postupati u tome smislu. Već u izjavi o Međugorju Biskupske konferencije bivše Jugoslavije, od 10. travnja 1991. godine, nakon što je rečeno da se u onome što se zbivalo ne može ništa nadnaravno utvrditi, ukazano je na potrebu pastoralne potpore, zašto je odgovoran župnik i mjesni biskup, svima koji se u tome mjestu okupljaju na molitvu. Očekujem upute Svete Stolice o ispovijedanju i euharistijskim slavljima – dodao je kardinal, a možda i o ustanovljenju povjerenstva za praćenje događaja u Međugorju, zabilježbu sadržaja ukazanja i poruka, imajući na umu da ih je do danas bilo više od trideset tisuća – kazao je kardinal.
U objavljenoj knjizi kardinala Tarcisija Bertonea, državnoga tajnika pape Benedikt XVI. i bivšeg tajnika Zbora za nauk vjere „Posljednja fatimska vidjelica“ na stranicama 103 i 104 piše kako „izjave mostarskoga biskupa odražavaju osobno mišljenje, nisu konačni i službeni sud Crkve. Upućuje se na zadarsku izjavu biskupa bivše Jugoslavije od 10. travnja 1991. godine, koja ostavlja otvorena vrata budućim istragama. Provjera se dakle mora nastaviti. U međuvremenu su dopuštena privatna hodočašća s pastoralnom pratnjom vjernika. To znači da svi katolički vjernici mogu hodočastiti u Međugorje, mjesto marijanskog štovanja, i očitovati se sa svim pobožnim oblicima – ustvrdio je kardinal.
Činjenica je da Međugorje privlači na tisuće hodočasnika, nije grijeh moliti – rekao je smiješeći se. U Međugorje se sliva ogromno mnoštvo hodočasnika, ima svećeničkih i redovničkih zvanja. Tu su plodovi molitve: gdje s vjerom moli čovjek, Bog udjeljuje plodove svoje milosti. Molitva u marijanskim svetištima – pojasnio je kardinal Puljić – sastavnica je identiteta naših vjernika. Tijekom problematičnih povijesnih događanja, naš se narod okupljalo u raznim mjesnim marijanskim svetištima tražeći okrjepu, prosvjetljenje i nadu, a Gospa je znak za našu vjeru – ustvrdio je kardinal.
Govoreći pak o stanju Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, dvanaest godina nakon svršetka oružanih sukoba, rekao je kako je prije rata u Banjolučkoj biskupiji bilo više od 120 tisuća katolika, a danas ih ima oko 35 tisuća; sarajevska pak biskupija prije rata imala je 528 tisuća vjernika, a danas ih nema više od 213 tisuća. Povratak izbjeglica u nekim krajevima je jako problematičan: Bosna i Hercegovina je nakon Daytonskoga sporazuma podijeljena na dva entiteta: Srpsku Republiku i Federaciju. Dok u Federaciji zajedno žive bosanski muslimani i Hrvati katolici, u srpskome entitetu isključivo žive pravoslavci. U Republiku Srpsku bi se trebalo vratiti oko 220 tisuća, srpske im vlasti ne dozvoljavaju povratak; nemoguće je naći posao i obnoviti porušene kuće. Među onima koji su se uspjeli vratiti najviše ima starijih osoba kojima je potrebna pomoć kako bi mogli preživjeti – ustvrdio je kardinal.
Govoreći o jednakosti i pravima pripadnika raznih vjerskih zajednica, rekao je da vjernici nisu jednakopravni. U Srpskoj Republici prevladavaju Srbi, u Federaciji muslimani. Katolici trpe jer u raznim područjima nemaju ista prava kao i drugi, naročito u upravi i u zapošljavanju. Svim se mogućim načinima nastoji onemogućiti katoličke inicijative. U jednoj sarajevskoj četvrti već 28 godina postoji župa, ali ne uspijevam izgraditi crkvu; prije deset godina dobio sam građevinsku dozvolu ali nisam dobio lokaciju, a neprestano se izdaju građevinske dozvole za izgradnju džamija. Kada mi je napokon dodijeljena lokacija, osim previsoke cijene, trebalo bi izmjestiti postojeću infrastrukturu, a to je jako veliki tršak – kazao je kardinal.
Govoreći o suživotu između vjerskih zajednica, rekao je kako najveća opasnost suživotu dolazi izvana. Neka je skupina tiskala 100 tisuća primjeraka knjige protiv Isusa Krista i besplatno je dijelila među muslimanima. Kada sam na to upozorio jednoga muslimanskog šefa, jer takva knjiga ne pridonosi suživotu, jednostavno mi je odgovorio da se ne osvrćem na knjigu. Naftnim se dolarima – dodao je kardinal – grade brojne džamije i islamske centre, koji utječu na promjenu mentaliteta: protiv kršćanstva i naročito protiv katolika. Kada se ne poštuju prava, onda vlada strah. U međureligijskome vijeću nastavljamo dijalog, ali nije lako riješiti složene situacije jer postoje tri priče, svaka vjerska zajednica ima svoju i priznaje jedino svoju – istaknuo je kardinal.
Govoreći pak o međunarodnoj zajednici, rekao je kako ona ne shvaća stanje u Bosni i Hercegovini. Turski ministar vanjskih poslova je na izmaku listopada rekao u Sarajevu da je cilj turske politike novo uspostavljanje otomanskoga carstva na Balkanu, kao u XVI. stoljeću: Ni jedan prosvjedni glas nije se čuo ni u Europi niti u Sjedinjenim Državama. U Rijeci i u Kölnu se izdaju građevinske dozvole za gradnju džamija, a zašto se nitko ne osvrne na to kako katolici žive u Sarajevu ili Turskoj? - rekao je kadinal dodajući kako teškoće neće poljuljati Crkvu u Bosni i Hercegovini. Imamo petnaest međuetničkih zavoda „Škole za Europu“ ustanovljenih tijekom ili odmah u poraću, a pohađa ih više od pet tisuća učenika. Nedavno je Teološki fakultet u Sarajevu uključen u državno sveučilište, a njegove diplome priznaje Bosanska vlada. Jedna naša stara poslovica glasi: Ljudi mogu činiti sve što žele, ali ne mogu do mile volje. Od Boga dolazi naša nada, mi smo u Njegovim rukama – zaključio je kardinal Puljić.