Papa primio sudionike opće skupštine Papinskoga vijeća 'Cor Unum'

Glavni cilj onih koji rade na karitativnome području jest upoznati druge s milosrdnim Licem Boga koji želi spasiti čovjeka u svim njegovim dimenzijama, zemaljskim i duhovnim, zatim štititi istinska ljudska prava, te pobuditi savjesti – istaknuo je papa Benedikt XVI., primivši u audijenciju, u petak, 13. studenog, sudionike opće skupštine Papinskoga vijeća 'Cor Unum', koja se održava na temu „Odgojni putovi za karitativne djelatnike“.
Papa je svoje misli prije svega posvetio brojnim vjernicima koji – kako je rekao - na svim krajevima svijeta velikodušno i predano daruju svoje vrijeme i snagu kako bi svjedočili ljubav Krista, Dobroga Samaritanca, koji se prigiba nad potrebite u tijelu i u duhu. Podsjetivši potom kako ljubav pripada samoj naravi Crkve, Papa je naglasio da ona u svojemu navještaju spasenja ne može zaobići konkretne životne uvjete ljudi kojima je poslana. Djelovati kako bi ih se poboljšalo – rekao je Papa – spada u sâm njezin život i poslanje, jer Kristovo je spasenje cjelovito i odnosi se na čovjeka u svim njegovim dimenzijama: tjelesnoj, duhovnoj, društvenoj i kulturnoj, te zemaljskoj i nebeskoj. Upravo su iz te svijesti kroz stoljeća nastala brojna djela i crkvene ustanove sa svrhom promicanja osobe i narodâ, koja su dala, a i dalje daju, nezamjenjivi prinos za rast, te skladan i cjeloviti razvoj ljudskoga bića – napomenuo je Sveti Otac.
Dio je svjedočenja Kristove ljubavi i prinos u izgradnji pravednoga poretka u društvu – rekao je nadalje Papa – kao što čine brojni vjernici korisno radeći na gospodarskome, socijalnome, zakonodavnome i kulturnome području, te osobno sudjelujući u javnome životu u svrhu općega dobra. Nije na Crkvi da izravno sudjeluje u politici državâ ili u izgradnji odgovarajućih strukturâ ili politikâ. Naviještanjem Evanđelja, Crkva otvara srce Bogu i bližnjemu, i budi savjesti. Snagom svojega navještaja štiti istinska ljudska prava i zalaže se za pravednost – naglasio je Sveti Otac te dodao kako je vjera duhovna snaga koja pročišćava razum u traženju pravednoga poretka, i oslobađa ga uvijek prisutne opasnosti da bude 'zaslijepljen' samoljubljem, interesima i vlašću.
Primijetivši potom kako iskustvo pokazuje da je i u najrazvijenijim društvima na socijalnome području, milosrđe uvijek potrebno, Sveti je Otac rekao da služba ljubavi nije nikada suvišna, i to ne samo zbog toga što je, osim materijalnih stvari, ljudskoj duši uvijek potrebna i ljubav, nego i zato što ipak postoje slučajevi patnje, samoće i potrebe, a koji zahtijevaju osobno zalaganje i konkretnu pomoć. Upravo to treba biti glavni cilj onoga tko radi u crkvenim tijelima koja upravljaju karitativnim pothvatima i djelima - upoznati druge s milosrdnim Licem nebeskoga Oca i pomoći im da ga osjete, jer se u srcu Boga koji je Ljubav nalazi pravi odgovor na najdublja očekivanja svakog ljudskog srca. Kako je važno da kršćani drže uperen pogled na Kristovo Lice! Samo u Njemu, koji je potpuno Bog i potpuno čovjek, možemo promatrati Oca i osjetiti beskonačno milosrđe – naglasio je Sveti Otac te na koncu rekao kako kršćani znaju da su pozvani služiti i voljeti svijet, iako nisu 'od svijeta'…. i to sve do najvećega dara samih sebe; to je put – prema Papinim riječima - koji svatko tko želi svjedočiti Kristovu ljubav treba prijeći, ako želi slijediti logiku Evanđelja.