Crkvena zbivanja u BiH

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić posjetio je prošlog ponedjeljka (9. studenog) Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine u Sarajevu te predsjedao trinaestom sastanku vojnih kapelana Oružanih snaga BiH. Ravnatelj Ureda katoličkog dušobrižništva mr. Tomo Knežević upoznao je kardinala Puljića da u Ministarstvu obrane jednakopravno djeluju katolički, pravoslavni i muslimanski Uredi te da je u Oružanim snagama aktivno devet vojnih kapelana, sedam pravoslavnih svećenika i trinaest vojnih imama. Osim vojske Uredu katoličkog dušobrižništva pripada i obveza duhovne skrbi za redarstvenike na entitetskoj i državnoj razini kao i zatvora na spomenutom području. Kardinal Puljić je zahvalio svima koji su se tijekom minuloga vremena svojim odgovornim radom ugrađivali u ovu prevažnu ustanovu Katoličke crkve te ih pozvao da u Svećeničkoj godini još više rade na sebi kako bi se još odgovornije stavili u službu Boga i čovjeka.
U prognaničkoj župi Ravska nedaleko od Ljubije u banjolučkom kraju prošle nedjelje (8. studenog) oko banjolučkog biskupa mons. dr. Franje Komarice i župnika vlč. Marka Vidovića te susjednih župnika okupili su se župljani na Misno slavlje kojim su obilježili 17. obljetnicu mučeničke smrti njihovog mladog župnika vlč. Ivana Grgića. Pridružilo im četrdesetak župljana iz rodne župe ubijenog župnika Grgića Duboševice u Baranji, na čelu sa župnikom vlč. Bojanom Slavičekom, a među njima bili su pokojnikov otac, brat i sestra. Na iskopinama rudnika Ljubija, gdje je župnik Grgić ubijen u noći između subote i nedjelje sa 7. na 8. studenog 1992., biskup Franjo je, zajedno s hodočasnicima pred križem opkoljenim cvijećem i svijećama, izmolio molitve za pokojnog župnika, ali i za njegove ubojice. Biskup Komarica je zahvalio vjernicima što ne zaboravljaju svijetli lik mladog i uvijek vedrog svećenika Ivana, nego za njega mole, ali se mole i njemu, svjesni da ih on sada iz vječnosti još više može pomoći nego dok je bio među njima. Naglasio je svima, osobito mnogobrojnim okupljenim župljanima, kako je njihov župnik istinski „mučenik nedjelje kao Dana Gospodnjeg“, jer je pod svaku cijenu želio slaviti s njima u župnoj crkvi nedjeljnu sv. misu, u čemu su ga njegovi ubojice spriječili, izvukavši ga nasilno iz njegove župne kuće i, odvukavši ga na kraj župe, izrašetali s 50 hitaca. Ubijeni svećenik Ivan sada počiva u svećeničkoj grobnici na katoličkom groblju sv. Marka u Banjoj Luci gdje su sahranjeni još neki svećenici - mučenici Banjolučke biskupije iz nedavnih ratnih i poratnih godina.
Sutradan, 10. studenog biskup Komarica je posjetio premijera Vlade Republike Srpske Milorada Dodika te mu predstavio konkretne projekte obnove socijalne, zdravstvene, odgojno-obrazovne i privredne naravi, koje Banjolučka biskupija provodi u Banjoj Luci i široj banjolučkoj regiji i zamolio ga da nastavi podržavati povratak Hrvata u ona sela i župe gdje se oni žele vratiti te da im omogući i konkretnu materijalnu pomoć. Premijer Dodik je ponovio da je spreman izvršiti sva svoja obećanja te dao konkretne naputke svojim ministrima, a obećao je čim prije pohoditi i Katolički školski centar u Banjoj Luci o kojem je čuo samo najbolje.
Istoga dana biskup Komarica je primio dopredsjednika RS iz reda hrvatskog naroda Davora Čordaša te ga upoznao s više aktualnih molbi župljana, mahom povratnika iz župa: Nova Topola, Liskovica, Šimići i Kotor Varoš da im se pomogne u rješavanju problema oko dovoda struje, nabavke građevinskog materijala, obnove putova, mostova i vodosnabdijevanja.
Prošle subote (9. studenog) svečanim Misnim slavljem u oratoriju Franjevačke teologije završena je proslava stote obljetnice Franjevačke teologije u Sarajevu i Dana teologije - blagdan bl. Ivana Duns Škota. Govoreći o primjeru blaženog Ivana Duns Škota, koji je zbog svoje dubokoumnosti nazvan doctor subtilis, provincijal fra Lovro Gavran je u prigodnoj propovijedi potaknuo profesore i odgojitelje da brižno nastoje oko poučavanja teologije te da u isto vrijeme gaje duh molitve i pobožnosti u svome životu u životu studenata.
U vrijeme kada se kompromis stavlja kao i ideal i tamo gdje to nikako smio biti, u prostorijama župnog ureda sv. Petra i Pavla u Tuzli i u Katoličkom školskom centru sv. Franje predstavljen je projekt „72 sata bez kompromisa. Projekt ima za cilj poticati i razvijati volontarijat, socijalnu angažiranosti i sudjelovanje mladih u ostvarenju raznih humanitarnih, ekoloških, kulturnih, kreativnih projekata. S projektom su najprije upoznati svećenici tuzlanskog dekanata, a informirani su da župe mogu prijaviti svoje projekte te angažirati mlade koji će volontirati. U predstavljanju projekta učenicima KŠC-a naglašena je bit projekta što je vidljivo i u samom nazivu: volontira se 72 sata odnosno tri dana na projektu bez kompromisa, dakle bez prethodnog znanja o naravi, pojedinostima i provođenju projekta.
Mali slobodni dio Bosanske Posavine nastoji gajiti posebnu zahvalnost braniteljima koji su izgubili vlastiti život braneći svoj dom i svoja naselja. Tako je prošle nedjelje u župnoj crkvi u Odžaku slavljena Sveta misa za 11 poginulih branitelja koji su 5. studenog 1993. godine izgubili život u pokušaju prelaska rijeke Save s teritorija Republike Hrvatske kod Svilaja kako bi oslobodili Odžak i taj dio Bosanske Posavine. Župnik dr. Ivo Balukčić je pozvao vjernike i predstavnike društveno-političkih struktura da cijene i gaje zahvalnost za dar žrtve života koju su ovi poginuli branitelji, ali i svi drugi dali za slobodu svoga hrvatskog naroda, zavičaja, vjere i domovine.
Mladi trebaju učiti povijest svog naroda i svoje domovine kako bi je uistinu voljeli. Toga su svjesni i u Udruzi katoličkih studenata „Emaus“ sa sjedištem u Sarajevu pa su prošlog vikenda organizirali pohod kraljevskom gradu Jajcu. Nakon što su pohodili svetište sv. Ive u Podmilačju, mladi su u Jajcu pohodili katakombe, tvrđavu i ostatke crkve sv. Marije gdje je 1461. godine okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, a uz koju je dograđen poznati toranj sv. Luke gdje su se također godinama čuvali svečeve relikvije. Mladi su imali priliku i pohoditi novu župnu crkvu, izgrađenu na mjestu one srušene u prošlom ratu, kao i franjevački samostan u kojem se nalaze posmrtni ostaci kralja Stjepana Tomaševića.