Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je od 3. do 5. studenoga 2009.
u Nadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom u Sarajevu 47. redovno zasjedanje pod predsjedanjem
nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Biskupima BK BiH pridružio
se i križevački biskup mons. Nikola Kekić kao delegat Hrvatske biskupske konferencije
te ih, između ostalog, upoznao sa stanjem grkokatoličkih vjernika u BiH organiziranih
u Grkokatolički vikarijat koji je dio Križevačke biskupije. Apostolski nuncij u BiH
nadbiskup Alessandro D'Errico upoznao je biskupe s radom Mješovitog povjerenstva za
provedbu Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i Dodatnog protokola
na Temeljni ugovor. U želji da dadnu što veću važnost Svećeničkoj godini, biskupi
su izrazili potporu organiziranju svećeničkih duhovno-pastoralnih susreta između pojedinih
dekanata različitih biskupija te zadužili Vijeće za kler da izradi prijedlog programa
susreta svećenika na razini cijele BiH koji je planiran za 2. lipnja slijedeće godine
na Kupresu. Osvrnuvši se na dosadašnji tijek i kvalitetu dijaloga i odnosa između
krajevne Crkve i Islamske zajednice u BiH, biskupi su izrazili spremnost i otvorenost
za intenziviranje dijaloga utemeljenog na međusobnom prihvaćanju i poštivanju u različitosti.
Biskupska konferencija, povodom najnovijih nastojanja međunarodnih posrednika, pozdravlja
i podržava sva nastojanja koja imaju za cilj ispravljanje postojećih institucionalnih
nepravdi kao jednu od glavnih smetnji funkcioniranju države i razlog blokade procesa
o stabilizaciji i pridruživanju. Biskupska konferencija je čvrsto uvjerena da bosanskohercegovačko
društvo nije moguće demokratizirati političkim rješenjima koja bilo koji od njegovih
konstitutivnih naroda isključuju iz ravnopravna sudjelovanja u tijelima vlasti. Stoga
poziva sve sudionike pregovora da se u donošenju trajnog rješenja za ovu zemlju ravnaju
pravdom i pravičnošću, a predstavnike hrvatskoga naroda podsjeća na načela koja su
u Kreševskoj deklaraciji (21. 09. 2007.) prihvatili i potpisali svi izabrani predstavnici
toga naroda kao i na činjenicu da je hrvatskome narodu prihvatljivo svako rješenje
koje ga u svemu čini jednakopravnim s druga dva naroda u ovoj zemlji. Biskupi su
u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, 3. studenog slavili Svetu misu za pokojne vrhbosanske
nadbiskupe, biskupe i svećenike te redovnike i redovnice, a susreli su se i s bogoslovnom
zajednicom i njihovim poglavarima na spomendan sv. Karla Boromejskog. Također su 3.
studenog u Maloj galeriji Sv. Ante na Bistriku sudjelovali na otvaranju izložbe radova
pristiglih na Natječaj za idejno rješenje spomen-obilježja papi Ivanu Pavlu II. u
Sarajevu koje će biti postavljeno pred sarajevskom katedralom. „Ova izložba je živi
dokaz zanimanja građana Sarajeva za osobu pape Ivana Pala II. Želim odati priznanje
i izraziti zahvalnost, ne samo onima koji su organizirali ovu izložbu, nego i onima
koji su pokrenuli ideju da se u Sarajevu postavi spomenik papi Ivanu Pavlu II.“, kazao
je nuncij D'Errico. Istoga dana kardinal Puljić je primio predsjednicu Vlade Republike
Hrvatske Jadranku Kosor koja je istaknula kako je ustavna ali i moralna obveza Republike
Hrvatske brinuti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini i njihovu životu pogotovo o onim
Hrvatima izvan BiH koji su otišli zbog ratnih neprilika a žele se vratiti. Zahvaljujući
za svu dosadašnju pomoć koja je došla iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, kardinal
Puljić je istaknuo da očekuju i političku potporu u smislu traženja i ostvarenja prava
Hrvata u BiH te materijalnu potpora u smislu povratka i opstanka na ovim prostorima. Na
tragu velikog međureligijskog susreta održanog u Asizu 1986. godine, franjevci Bosne
Srebrene njeguju kulturu međureligijskog susretanja. Tako je posljednjeg dana u mjesecu
listopadu u Franjevačkom centru u Sarajevu održan interreligijski meditativni susret
pod nazivom „Pomirenje i mir“ na kojem su sudjelovali predstavnici Hebrejske i Islamske
zajednice, Katoličke, Protestantske baptističke i Kršćanske adventističke crkve te
Sathya sai Centra i Međunarodnog društva za svjesnost Krišne. Provincijal fra Lovro
Gavran je u ime domaćina izrazio radost zbog održavanja međureligijskog susreta i
pozvao sve da se otvore trostrukom daru mira: miru s Bogom, miru sa sobom i miru sa
svim ljudima na svijetu dok je pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar naglasio
da je temeljna oznaka istinske kršćanske vjere u Boga: otvorenost, dobrota i ljubav
prema čovjeku. Uoči svetkovine Svih Svetih na mostu preko rijeke Save između Slavonskog
i Bosanskog Broda, nakon utakmice, okupili su se nogometaši i brojni građani, kojima
se pridružio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Pomolili su se te zapalili tristotinjak
svijeća za oko tri stotine poginulih branitelja koji su tijekom rata mrtvi puštani
niz rijeku Savu. Molitvu za pokojne predvodio je župnik razorene župe Bijelo Brdo
kod Dervente vlč. Željko Marić koji je kazao da ovim činom žele obnoviti spomen na
sve žrtve Bosanske Posavine. „Boli me pasivnost prema Bosanskoj Posavini te ovom akcijom
želimo povezati i ujediniti sve udruge, grad Slavonski Brod, sve iseljene i prognane
da i razmišljaju i zajedno idu u pravom smjeru. Samo pozitivnim projektima i idejama
možemo mijenjati teške prilike našeg malobrojnog stanovništva koje živi u Bosanskom
Brodu. Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu danas je započeo Znanstveni skup i
proslava kojom ova visokoškolska ustanova franjevaca Bosne Srebrene obilježava sto
godina svoga djelovanja u gradu Sarajevu. Godine 1909. Franjevačka teologija je iz
Franjevačkoga samostana Gorica kraj Livna premještena u Sarajevo u samostan sv. Ante
na Bistriku i tu je bila sve do 1968. kada je preselila u novoizgrađenu zgradu u Aleji
Bosne Srebrene u naselju Nedžarići gdje se i danas nalazi. Osim periodičnoga izdavanja
teoloških udžbenika i drugih publikacija, Franjevačka teologija redovno izdaje tri
časopisa: Bosna franciscana, Bilten i Jukić. Na Teologiji se organiziraju znanstveni
skupovi i druge priredbe.