O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije uputilo je priopćenje s XXXIX. plenarnog zasjedanju HBK, koje je pod predsjedanjem đakovačko-osječkoga nadbiskupa dr. Marina Srakića, od 20. do 22. listopada, održano u Dubrovniku. Biskupi su razgovarali o procesu pristupa Hrvatske Europskoj uniji ističući kako među ljudima treba čuvati svijest o dostojanstvu, vlastitoj vrijednosti i identitetu, jer jedino na taj način možemo tu zajednicu naroda obogatiti svojim ulaskom – navodi se u priopćenju.
Polazeći od općeg društvenog stanja, biskupi su također analizirali situaciju vjernika u pluralnom društvu koje je bitno označeno permisivnošću. Nadbiskup Srakić je istaknuo kako danas mnogi smatraju da naše vrijeme prolazi razdoblje moralnog srozavanja, sličnoga onom u doba grčko-rimske dekadencije. To moralno srozavanje očituje se u prvom redu kao kvantitativno povećanje zla, kao „permisivni“ karakter društva u kojemu se zlo smatra nečim normalnim i u kojemu se donose i tzv. „permisivni zakoni“. Tako pod utjecajem doktrinarnog i praktičnog ateizma dolazi do demoralizacije samih načela, što je u stvari uzrok krize suvremenoga svijeta – istaknuo je predsjednik HBK.
Kao posljedica permisivnosti stvara se diktatura relativizma u kojoj se čini da je sve dopušteno i da ne postoje nikakva objektivna mjerila. Današnje društvo dopušta mnogo toga što se do sada zabranjivalo te nastoji proširiti područje tolerancije, osobito na područje moralnih ponašanja i društvenih odnosa. Međutim, zakoni koji se donose ipak nemaju svoj zadnji korijen u autoritetu naroda i njegovih predstavnika, već u snazi naravnog i božanskog zakona. U tome smislu, apsolutne vrednote kao život ili vlasništvo, ne mogu biti predmet političke igre glasovanja – poručili su hrvatski biskupi. U ozračju permisivnosti samo je po sebi razumljivo da pokušaji kojima se nastoji zaustaviti socijalna zla padaju u prazno. Pokvarenost proširena u javnoj upravi, komercijalne prijevare, zloupotrebe političke vlasti i druga zla cvjetaju na tlu permisivnosti i gotovo da nema područja javnoga života na kojemu se ne očituju njezine zlokobne posljedice. Sagledavajući to stanje, nije teško zaključiti kako je ono uvjetovano praktičnim ateizmom i religioznom indiferentnošću. Crkva u toj i takvoj situaciji uvijek ponovno ističe nadu koja je u Isusu Kristu – koji je umro da svijet oslobodi od vlasti grijeha i propasti. On je upravo izvor sigurnosti i spasenja čovjeka i svijeta. „Nema, uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti“ (Dj 4, 12) – poruka je hrvatskih biskupa s njihova XXXIX. plenarnog zasjedanja.
„Mons. Josip Uhač, apostolski nuncij i tajnik Rimske kongregacije za evangelizaciju naroda, svojim je životom ostavio duboki trag ne samo u mjesnoj i općoj Crkvi, nego i pri stvaranju Hrvatske“ – istaknuo je to riječki nadbiskup Ivan Devčić 28. listopada u Nadbiskupskome domu u Rijeci, na predstavljanju zbornika u kojemu su sabrana izlaganja sa Studijskih dana održanih u rujnu 2004. godine, a u povodu 80. obljetnice rođenja mons. Josipa Uhača. Poznate su njegove velike zasluge u lobiranju u vatikanskoj i njemačkoj diplomaciji za međunarodno priznanje samostalne hrvatske države. Uz njegovo diplomatsko djelovanje, zaslužan je i za realizaciju prvoga posjeta Ivana Pavla II. Hrvatskoj i osnivanje Apostolske nuncijature u Zagrebu.
Nadbiskup Devčić je podsjetio kako je mons. Uhač trebao biti imenovan kardinalom, no preminuo je baš na dan proglašenja, 18. siječnja 1998. godine. Nekoliko sati kasnije, Ivan Pavao II. pročitao je popis novih kardinala, na kojemu je bilo upisano i ime mons. Uhača, ali nije moglo biti pročitano. „Zbog sjećanja na toga velikog čovjeka rodom iz Brseča, bilo je potrebno održati Studijske dane. Sada je izašao i zbornik koji može biti nadahnuće ne samo svećenicima i vjernicima, nego i svima koji vode brigu za hrvatsku državu“ – zaključio je nadbiskup Devčić.