2009-10-27 17:33:21

Papa uputio poruku Karekinu II.


Da se već dobri ekumenski odnosi između Katoličke i Apostolske armenske crkve nastave i u sljedećim godinama, poželio je papa Benedikt XVI. u poruci upućenoj vrhovnome patrijarhu i katolikosu svih Armenaca Karekinu II. u prigodi desete obljetnice njegova izbora na tu dužnost, zahvaljujući mu na njegovom osobnome zauzimanju u dijalogu, suradnji i prijateljstvu između katolika i vjernika Armenske apostolske crkve. Ponovno rađanje slobode za Crkvu u Armeniji, na koncu prošloga stoljeća, s radošću je prihvaćeno od svih kršćana u svijetu, piše Sveti Otac ističući kako je ogromna zadaća obnove armenske crkvene zajednice pala na leđa Katolikosa. Papa govori o znakovitim rezultatima postignutim u kratko vrijeme: novi pothvati za kršćanski odgoj mladih, izobrazba klera, otvaranje novih župa i zajedničkih centara te promicanje kršćanskih vrednota u socijalnome i kulturnom životu naroda. Poruka završava zazivom Gospodinu da katolici i vjernici Armenske apostolske crkve budu sve više ujedinjeni u vjeri, nadi i ljubavi.
Primivši u audijenciju Karekina II. Papa je 9. svibnja 2008. godine istaknuo znakovit napredak u dijalogu između dvije Crkve. Duh Sveti može otvoriti zatvorena vrata – kazao je tada Sveti Otac i podsjetio na nedavnu prošlost Katoličke armenske crkve „ispisane u suprotnim bojama progona i mučeništva“. Tada je Karekin II. ohrabrio dijalog između Katoličke crkve i obitelji istočnih pravoslavnih crkvi, zahvaljujući Papi na njegovu zauzimanju u jačanju spoznaje i razumijevanja temelja kršćanstva.
Prema staroj predaji su apostoli Bartolomej i Tadej propovijedali evanđelje u armenskome narodu koji se zahvaljujući svetome Grguru Prosvjetitelju 301. godine obratio na kršćanstvo. Stoga se Armenska crkva naziva i gregorijanskom. Armenci, koji prihvaćaju prva tri ekumenska, nisu sudjelovali na Kalcedonskom saboru 451. godine, tako su osnovali autokefalnu crkvu. Papa Ivan Pavao II. i katolikos Karekin I. su 1996. godine potpisali zajedničku izjavu kako bi raspršili „brojne nesporazume naslijeđene iz prošlih sporova i neslaganja“. U dokumentu je priznato da su jezični, kulturni i politički čimbenici ponajviše pridonijeli nastajanju teoloških razilaženja. Papa i Katolikos su dakle svjesni velikoga napretka koji su učinile njihove Crkve u zajedničkome traženju jedinstva u Kristu, Bogu savršenom u svome božanstvu, čovjeku savršenu u svome čovještvu. Jedinstvo je stvarno, savršeno, bez pomutnje, bez preinake, bez podjele, bez ikakvog oblika odvajanja – istaknuto je u dokumentu.







All the contents on this site are copyrighted ©.