Crkvena zbivanja u BiH

Prošle nedjelje i ponedjeljka (18. i 19. listopada) u Sarajevu je svečano obilježen događaj od osobite važnosti za cijelu krajevnu Crkvu u Bosni Hercegovini, a to je uzdignuće Vrhbosanske katoličke teologije na razinu Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Svečanost ustanovljena i Dan Katoličkog bogoslovnog fakulteta započela je svečanom Euharistijom u sarajevskoj katedrali na blagdan njegova zaštitnika sv. Luke evangeliste koju je predslavio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico u zajedništvu s velikim kancelarom kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom metropolitom vrhbosanskim, i svim biskupima Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, izaslanikom predsjednika Hrvtaske biskupske konferencije mons. Đurom Hranićem, pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim, te pedesetak svećenika među kojima su bili franjevački provincijal fra Lovro Gavran i svi profesori novog KBF-a na čelu s dekanom dr. Pavom Juršićem kao i dekani Katoličkih bogoslovnih fakulteta u Zagrebu, Đakovu i Splitu te Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu i dekana Franjevačke teologije u Sarajevu
U zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu sutradan je, u okviru akademskog čina, održana svečana sjednica Fakultetskog vijeća. „Uzdignuće naše Teologije na rang bogoslovnog fakulteta iziskuje od nas i dodatni napor u izvršavanju zadaće koja se nalazi pred nama. Svakako će ovaj bogoslovni fakultet stajati i dalje u službi naše Metropolije, a i ove mjesne Crkve”, kazao je dekan Jurišić u svom pozdravu. Nakon što je dugogodišnji profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji mons. dr. Mato Zovkić pročitao Dekret Kongregacija za katolički odgoj, kojim se Teološki studij Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa kanonski uzdiže i proglašava crkvenim fakultetom katoličke teologije koji treba uvrstiti u Sveučilište u Sarajevu, kardinal Puljić je podsjetio na povijest ove najstarije visokoškolske ustanove u BiH. Kazao je da je, zahvaljujući sluzi Božjem prvom nadbiskupu vrhbosanskom Josipu Stadleru, godine 1890. Teologija započela svoj rad u vezir-gradu Travniku da bi se nakon tri godine za stalno udomila u novom zadnju u Sarajevu. Napomenuo je da je godine 1944. bila primorana prekinuti sa svojim radom te da je ponovno otvorena 1969. godine da bi ratne 1992. morala u četverogodišnje izbjeglištvo u okviru dominikanskog samostana u Bolu na otoku Braču. U njoj je do prošlog rata odgojen i odškolovan 381 svećenik, među kojima su četvorica postali nadbiskupi, a sedmorica biskupi, da bi nakon rata na njoj započela i teološka formacija laika te je od tada diplomiralo 127 studenata.
„Uključivanjem vašeg Teološkog bogoslovnog fakulteta, u skorije vrijeme, nadamo se, i drugih teoloških visokih učilišta, u sastav Sarajevskog univerziteta, omogućavamo stvaranje sadržajnog, jedinstvenog i integriranog akademskog, obrazovnog i naučno-istraživačkog prostora Bosne i Hercegovine, prodahnutog idejom pluralnog kulturnog i religijskog identiteta, otvaramo proces postupne rehabilitacije vjekovima duge i bogate obrazovne i kulturne tradicije naših naroda, razvijane i njegovane u krugu velikih monoteističkih religija“, istaknuo je rektor Univerziteta u Sarajevu dr. Faruk Čaklovica. Bilo je lijepo slušati brojne čestitke okupljenih dekana, nuncija D’Errica, dubrovačkog biskupa mons. Želimira Puljića koji je i sam godinama bio profesor i rektor u ovoj instituciji.
Mješovito povjerenstvo za provođenje Temeljnog ugovora između BiH i Svete Stolice i Dodatnog protokola na Temeljni ugovor, pod predsjedanjem ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Safeta Halilovića i nuncija D'Errica, na svojoj sjednici održanoj 15. listopada utvrdilo Prijedlog ugovora o dušobrižništvu katolika vjernika, pripadnika Oružanih snaga BiH, koji će biti upućen na usvajanje Vijeću ministara BiH. Prema tom Ugovoru, Sveta Stolica će u BiH osnovati vojni Ordinarijat za dušobrižništvo katoličkih vjernika, pripadnika Oružanih snaga BiH, na čijem čelu će biti biskup, vojni ordinarij. Ministarstvo pravde pripremilo je izmjene zakona u skladu s Temeljnim ugovorom između BiH i Svete Stolice, a na slijedećoj sjednici predviđenoj za mjesec prosinac bit će nastavljena rasprava o crkvenim medijima i crkvenim ustanovama za karitativno djelovanje i društvenu zaštitu.
Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica bio je 15. listopada izuzetno radostan što je imao prigodu blagosloviti temelje i gradilište za novu župnu crkvu Srca Isusova u drevnoj župi Šurkovac u prijedorskome kraju uz sudjelovanje desetak svećenika te više stotina uglavnom prognanih vjernika. U prigodnoj propovijedi biskup Komarica je potaknuo vjernike da ostanu vjerni Kristu poput svojih pređa i da u vjeri odgajaju svoju djecu. Nadodao je da se svi rođeni u Bosni trebaju osjećati odgovornima za njezinu budućnost i budućnost Kristove Crkve u ovoj zemlji, koju Krist voli. Pozvao je sve da se mole i žrtvuju za blagoslovljen nastavak gradnje i sretan završetak crkve.
Posebno veselo bilo je prošle subote (17. listopada) u Mostaru gdje je održan XII. Framafest, festival duhovne glazbe, na kojem su nastupila bratstva Franjevačke mladeži iz BiH s novim pjesmama koje su mahom napisali upravo mladi u želji da slijede Krista po uzoru na sv. Franju. U prepunoj crkvi sv. Petra i Pavla slavljena je Euharistija uz sudjelovanje više od tisuću mladih nakon koje je u dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosača započeo Festival, a izvedeno je 15 skladbi.
Jučer (22. listopada) je četrdesetak mladih iz raznih mjesta u BiH otputovalo na Regionalni susret pod znakovitim nazivom "Hodočašće povjerenja" u organizaciji ekumenske zajednice Taizé. Dan ranije u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa održana je izborna skupština Udruge katoličkih studenata Emaus na kojoj su izabrani novi predsjednik, dopredsjednik, tajnik i rizničar.
Prošle nedjelje širom BiH molilo se za misionare i misije. U župnoj crkvi sv. Ilije Proroka u Glamoču obilježena je Misijska nedjelja i Dan zahvalnosti pa su za tu prigodu djeca i njihovi roditelji donijeli u crkvu na blagoslov svoje kruhove koji su pripravljeni u raznim oblicima. Župnik Marko Crnjak je potaknuo sve župljane, a posebno djecu, na dijeljenje svojih dobara s onima koji to nemaju, a posebno s misionarima koji žive, propovijedaju i svjedoče Radosnu vijest u dalekim siromašnim zemljama.
Svečano je bilo i u župi Odžak gdje je Misa započela procesijom djece obučene u narodne nošnje iz misijskih zemalja koje su sami kreirali sa časnim sestrama franjevkama Marijinim misionarkama koje djeluju u župi, a dolaze iz raznih europskih zemalja. Djeca su u procesiji donijela Bibliju, svijeće i plodove zemlje iz misijskih zemalja, a predstavljene su i misijske potrebe da bi nakon Mise djeca izvela kratki recital “Evanđeoski zvuci” koji je bio popraćen video prezentacijom iz misijskih krajeva.