Afrika u prvom planu

Općina Rim u suradnji s Tajništvom Biskupske sinode, Radio Vatikanom i zajednicom svetoga Egidija jučer je (19. studenoga) u općinskim prostorijama održala međunarodni skup na temu „Afrika: kakvo partnerstvo za pomirbu, pravednost i mir? Simpozij se održavao istovremeno s Biskupskom sinodom za Afriku, na kojoj se raspravlja o pomirenju, pravednosti i miru. Između ostalih na skupu su sudjelovali neki sinodski oci. Afrika i Rim, odnosno Afrika i čitavi svijet, koji u izvjesnome smislu predstavlja glavni grad Italije: pošlo se od te pretpostavke s nakanom da se istakne čvrsta, učinkovita veza između dva zemljopisna mjesta, koja se potom širi na cijeli planet. Osnovno je promicanje razvoja koji se na zaustavlja samo na tržištu i profitu, nego cilja na cjelovitost ljudskoga bića, a afričkome kontinentu omogućuje da odjelotvori svoje mogućnosti, razbijajući monopol multinacionalnih kompanija. Nema razvoja, niti uspješnoga tehničkog rješenje ako se ne uzimaju u obzir temeljne vrednote i ne priznaju se univerzalne vrednote ljudske osobe – ustvrdio je Gianni Alemanno, rimski gradonačelnik.
Nisu dovoljne sociološke analize da se riješe afrički problemi, njih se mora rasvijetliti evanđeljem – ustvrdio je nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode. Nadbiskup je istaknuo neke izazove sadašnje Biskupske sinode: potaknuti evangelizaciju, odnosno novu evangelizaciju koja vodi računa o naglim socijalnim promjenama našega vremena i o pojavi svjetske globalizacije. Treba zaliječiti rane prouzročene siromaštvom, bolestima, nasiljem i ratovima, novim oblicima kolonijalizma i ropstva, čije su glavne žrtve najslabije osobe: mladi i žene – zaključio je nadbiskup Nikola Eterović.
Pošteno i ravnopravno partnerstvo, ne odozgor prema dolje, to tražimo – kazao je otac Federico Lombardi, glavni ravnatelj Radio Vatikana. Neisključivo partnerstvo, pošteno i otvoreno, bez diskriminacija, podjela i smiješnih suparništava između glavnih činitelja. Pokret partnerstva s Afrikom i za Afriku koji želimo ostvariti ne ograničava se samo na crkvene snage, iako neke od njih uzimaju voditeljsku ulogu. Pokret partnerstva treba zaokupiti čitavo civilno društvo, a tome se nadamo, jer partnerstvo po svojoj naravi i načinu mora promicati pomirbu, pravednost i mir, ideale dakle, univerzalne načine življenja, prikladne svima i koji svima pripadaju – ustvrdio je otac Lombardi.
Afrika je ispit za međunarodnu savjest – kazao je prof. Andrea Riccardi, utemeljitelj zajednice svetoga Egidija – a vrijeme je da kontinent ugleda novi početak, uzdajući se u svoje najveće bogatstvo, to jest svoj narod. Prof. Riccardi se potom osvrnuo na problem useljavanja, rekavši da ga treba shvatiti u širem smislu od svakodnevne političke rasprave. Useljavanje se ne zaustavlja na granicama, nego se razvojem, suradnjom zaustavlja u Africi, dajući prigodu Afrikancima koji žele graditi zemlju, budućnost, bolji kontinent – ustvrdio je profesor.
O projektu EurAfrika govorio je nadbiskup Kinshase Laurent Monsengwo Pasinya, ističući važnost da Afrikanci ne napuštaju svoj kontinent. Ako želimo da Afrika ostane u Africi, onda moramo udružiti svoje umove, mozgove Sjevera i Juga, tada ćemo ostvariti sretniji svijet, u kojemu će zakon biti pravo a ne sila. Svi želimo da EurAfrika postane stvarnost zahvaljujući partnerstvu 'sivih materija', a ne sirovina – istaknuo je nadbiskup Pasinya.
Biskup José Camnate Na Bissign iz Gvinije Bisao ukazao je na potrebu „dobroga upravljanja“. Ako je loša uprava, ako su krize vrednota glavni uzrok sadašnjih sukoba u Africi, onda dobra uprava i odgoj za vrednote moraju biti ključ za pomirbu u društvenim odnosima. Pomirba se mora odvijati na tri razine: u civilnome društvu, koje mora postati svjesno nutarnjih čimbenika sukoba; u partnerstvu s javnim vlastima da vode računa o općem dobru i u savezu s ustanovama koje štite ljudska prava – ustvrdio je gvinejski biskup. Na koncu je kardinal Wilfrid Fox Napier, nadbiskup Durbana, govorio o dugom i bolnom putu Južne Afrike, koja je slobodnim izborima 1994. godine izabrala demokraciju. Taj je dugi put bio obilježen i aparthejdom, koji je kardinal nazvao neopravdanim zlom, podsjetivši na stalno zauzimanje Crkve da ga se iskorijeni.
Među brojnim temama o kojima se raspravlja na drugoj posebnoj Sinodi za Afriku, koja je u tijeku u Vatikanu, ovih je dana više puta istaknuto dragocjeno bogatstvo afričkoga kontinenta, koje je često razlog iskorištavanja u korist interesa koji se ne odnose na taj kontinent. Postoje ljudi koji dolaze izvana kako bi, nažalost, iskoristili Afriku, i tamo pronalaze pomagače, tako da je gubitnik, na kraju, uvijek narod – rekao je u razgovoru za našu radio postaju msgr. Giuseppe Franzelli, biskup Lire u Ugandi, te dodao da su u temelju siromaštva i bijede u Africi vanjski gospodarski interesi, koji se, čini se, - kako je napomenuo biskup – jako dobro slažu s interesima pojedinih skupina iz lokalnih vlasti.
Osvrnuvši se nadalje na riječi Svetoga Oca, koji je za Afriku kazao da je taj kontinent duhovno plućno krilo Crkve, biskup Franzelli je primijetio kako se vrlo malo govori o moralnome bogatstvu Afrike. Objektivno govoreći, tradicionalna bogatstva, blaga Afrike, poput Božjega gospodstava ili smisla života, uistinu su u opasnosti. Stoga, materijalizam koji se donosi, danas doista postaje prava opasnost za Afriku, jer bi se mogle izgubiti njezine vlastite tradicije i duhovni korijeni koji bi mogli, i trebali pomoći cijelome svijetu. Na novinarov upit je li među vrednotama koje su u opasnosti i obitelj, biskup je napomenuo da je dosta pomisliti na navalu prezervativa, ili na skandal koji je izazvan nakon Papinih riječi tijekom apostolskoga putovanja u Afriku, a iza kojega su se očevidno skrivali interesi međunarodnih farmaceutskih industrija. U tome, nažalost, sudjeluju i afrički vladari, kako bi promicali politike koje su usmjerene protiv afričkih vrednota – primijetio je biskup Franzelli.
Kako Africi vratiti nadu? Odgovarajući na to pitanje u razgovoru za našu radio postaju, Nikola Eterović, glavni tajnik Biskupske sinode, napomenuo je da prije svega valja ponovno krenuti putom Radosne vijesti, i to obnovljenim zanosom, i vodeći računa o sadašnjem vjerskom, kulturnom, društvenom i političkom stanju. Na sinodi je istaknuto kako je jako važno promicati zamisao o Crkvi kao Božjoj obitelji, težeći pritom sve više prema velikim idealima, odnosno prema svetosti – primijetio je nadbiskup. Crkva kao Božja obitelj koja je otvorena svima, posebno u trenutku kada su razne ideologije i pokreti, i to i u Africi i u svijetu, stavili ustanovu obitelji u krizu. Osim toga, vrlo je važno promicanje čovjeka, a još je više istaknuto da treba izliječiti rane prouzrokovane siromaštvom, bolestima, nasiljem i ratovima, i boriti se protiv novih oblika kolonijalizma i ropstva. Njihove su glavne žrtve djeca i žene – naglasio je nadbiskup Eterović.
Govoreći potom o brojnim novim i konkretnim inicijativama, nadbiskup je naglasio da se Afriku ne smije ostaviti samu, te spomenuvši vrlo važno područje odgoja, istaknuo važnost katoličkih škola u više afričkih zemalja, koje su u stanju odgojiti nov naraštaj, pa i na političkoj i društvenoj razini. Drugo vrlo važno područje je zdravstvo, borba protiv side i drugih pandemija, tuberkuloze i malarije, od kojih svake godine umre na tisuće ljudi. Osim toga, tu su i konkretni projekti solidarnosti i promicanja čovjeka – rekao je nadbiskup te podsjetio na ono što Crkva već godinama čini kroz Zakladu Sahel, ali i kroz male projekte usmjerene na razvoj seoskih sredina. Pa ipak, čineći sve to Crkva ne zaboravlja da je njezin prioritet evangelizacija – naglasio je nadbiskup Eterović.
Na novinarovu primjedbu kako je i uloga laika jedna od važnih tema na sinodi, nadbiskup je napomenuo da se mnogo govorilo o stanju žene koja je često, u brojnim situacijama, žrtva. Mislim da će nakon ove sinode laici biti svjesniji svoje nezamjenjive uloge, posebno tamo gdje kler ne može stići; ali temeljna je važnost žene u Africi, stoga se Crkva jako oslanja na žene. Već imamo različitih ustanova katoličkih žena koje izvrsno rade, a u sinodi će naći još potpore i hrabrosti da nastave svoje djelo u Crkvi i u društvu, jer često se kaže da je žena posebno sposobna za pokretanje pomirenja, možda i tamo gdje to ne uspije muškarcima – rekao je na koncu nadbiskup Eterović.