Sinoda u prvom planu

U petak je završio trodnevni skup o Africi na kojemu se pod pokroviteljstvom udruge „Pax Romana“-Međunarodni pokret katoličkih intelektualaca“ u vidiku Posebne Sinode za Afriku od 30. rujna raspravljalo o ulozi laika u razvoju Afrike. Kamo ide afrički razvoj? Prevladavajući vidik razvoja ne smije biti samo ekonomski nego naročito se mora voditi računa o ljudskoj promociji, a to uostalom potvrđuju podaci iz Afrike: Gabon, primjerice, ima domaći bruto proizvod od 14 tisuća dolara, s dječjim mortalitetom od 60 promila, Madagaskar pak ima domaći bruto proizvod od 878 dolara, a dječju smrtnost 66 promila. Ekonomija sama, dakle, nije dostatna. Potrebna je kultura razvoja, u kojoj civilno društvo biva protagonist, preuzimajući točne obveze. Laici stoga moraju biti na prvoj crti i njihova uloga postaje temeljna. Temeljna je jer u globalnoj krizi kršćani u dodiru sa svim neposrednim, stvarnim, životnim problemima afričkoga naroda moraju dati svoj doprinos. Na laicima je odgovornost za obnovu i za rješenje krize prema njihovim mogućnostima – kazao je Carlo Cirotto, predsjednik Crkvenog pokreta za kulturnu promidžbu. Africi su potrebne institucionalne reforme, te pravedna raspodjela prirodnih bogatstva – istaknuto je tijekom tiskovne konferencije Zobel Behalal, član Katoličkog odbora za borbu protiv gladi i za razvoj. Povrh svega treba usvojiti Međunarodni ugovor koji će urediti trgovanje oružjem. Taj ugovor mora poštovati tri kriterija – istaknuo je Behalal. Najprije se mora spriječi prodaja oružja tamo gdje postoji rizik kršenja ljudskih prava, te tamo gdje postoji opasnost kršenje međunarodnog prava i bilo gdje se ometa razvoj zemlje i borba protiv siromaštva – zaključio je Behalal. Na skupu je potvrđena važnost Crkve bez koje je, poput u Kongu, nemoguć rad bolnica i infrastruktura. Također je istaknuta velika zasluga povjerenstava 'Justitia et pax' u izobrazbi i odgoju stanovništva, pomažući mu da iziđe iz teškoća.
Premda u razvijenim zemljama jenjava gospodarska kriza, ona će i budućnosti pogađati nerazvijene zemlje – upozorila je Svjetska banka u izvješću predstavljenom skupini najrazvijenijih država, takozvanoj G20, u Pittsburghu. Do kraja 2010. godine, bit će 89 milijuna osoba više koji će živjeti ispod praga „krajnjega siromaštva“. Riječ je o stanovništvu 43 države s najnižom stopom dobiti među zemljama u razvoju. Prema mišljenju Sregia Morellija, glavnoga ravnatelja udruge 'Dobrovoljci svijeta' glavni su načini za „povećanje raspoloživosti kapitala u siromašnim zemljama“ „povećanje javne potpore razvoju, zauzimanje u borbi protiv „fiskalnih rajeva“, uvođenje poreza na financijske i valutne transakcije te usvajanje obvezujuće međunarodne norme o dugu“. Komentirajući izvješće svjetske banke, Morelli je pojasnio kako „prag krajnjega siromaštva“ znači živjeti s manje od jednog dolara i 25 centi na mjesec. Udruga je pozvala „velike“ Zemlje da ne napuštaju siromašne zemlje te da poštuju obveze svečano prihvaćene na summitu u Londonu i Aquili.