Na susretu sa svijetom kulture Papa potvrdio nerazdvojivost vjere i razuma

Razum ne treba odvajati od traženja istine – poticaj je pape Benedikta XVI. koji je u nedjelju, 27. rujna, uputio predstavnicima češkoga akademskog svijeta, susrevši se s njima u Praškome dvorcu. Papa je potaknuo sveučilišta da ne popuste modama i relativizmu, te da promiču potpuno razumijevanje odnosa između vjere i razuma. Svetoga je Oca pozdravio prof. Václav Hampl, rektor Karlova sveučilišta u Pragu, najstarijega sveučilišta u Srednjoj Europi.
„Veritas liberabit vos!“, 'Istina će vas učiniti slobodnima' – papa Benedikt XVI. je ovom rečenicom iz Ivanova Evanđelja, u Zlatnoj knjizi Karlova sveučilišta, obilježio svoj susret s akademskim svijetom. I upravo je istina bila glavna tema Papina govora. Sveti je Otac odmah na početku podsjetio kako su upravo na sveučilištima nastali reformatorski pokreti koji su prije dvadeset godina doveli do pada komunizma. Osim toga, Papa je istaknuo kako je, dok je bio profesor, posebno držao do prava na akademsku slobodu i odgovornost u svrhu pravoga korištenja razuma. Sloboda, koja je u temelju primjene razuma, ima točno određenu svrhu: upravljena je na traženje istine, i kao takva izražava dimenziju koja je vlastita kršćanstvu – napomenuo je Sveti Otac.
Istaknuvši nadalje kako je želja za slobodom i istinom neotuđivi dio naše zajedničke čovječnosti, Papa je naglasio da ona ne može nikada biti uklonjena i, kako je pokazala povijest, može biti zanijekana samo ako se sama čovječnost stavi u opasnost. Pritom je potaknuo na isticanje poslanja sveučilišta, a to je – kako je rekao - prosvjetljivanje umova i srdaca današnje mladeži. Obrazovanje se ne sastoji u čistome gomilanju spoznaja i sposobnosti, nego u ljudskome odgoju usmjerenome na kreposni život – naglasio je Sveti Otac te napomenuo kako je potrebno ponovno istaknuti zamisao o cjelovitome odgoju utemeljenome na jedinstvu spoznaje ukorijenjene u istini. To se može usprotiviti tako očevidnoj težnji u suvremenome društvu prema razdvajanju znanja – primijetio je Papa te dodao kako se slijedom snažnoga razvoja informacije i tehnologije, dolazi do iskušenja odvajanja razuma od traženja istine. Međutim, razum, kada je odvojen od bitnoga ljudskog usmjerenja prema istini, počinje gubiti vlastiti smjer – upozorio je Sveti Otac.
Upitavši se nadalje što bi se dogodilo kad bi se naša kultura gradila samo na sadržajima koji su u modi, slabo se oslanjajući na pravu povijesnu intelektualnu tradiciju, ili na uvjerenjima koja se promiču uz veliku buku, i koja su obilato financirana, Sveti je Otac naglasio da naša društva ne bi postala razumnija, snošljivija ili prilagodljivija, nego bi bila krhkija i manje uviđavna, i trebala bi se sve više naprezati kako bi prepoznala ono što je istinito, plemenito i dobro. Podsjetivši potom na encikliku 'Fides et Ratio' Ivana Pavla II., Sveti je Otac istaknuo da je potrebno bolje razumijevanje odnosa između vjere i razuma, a unatoč tomu – prema Papinim riječima – još uvijek ima onih koji bi ih htjeli razdvojiti. Shvaćanje razuma koji je gluh na božansko, i koji religije stavlja u kraljevstvo subkulturâ, nije u stanju upustiti se u dijalog među kulturama koji je hitno potreban našem svijetu. To pouzdanje u ljudsku sposobnost za traženje istine, za pronalaženje istine i život prema istini, dovelo je do utemeljenja velikih europskih sveučilišta. Upravo to pouzdanje trebamo danas potvrditi kako bismo intelektualnome svijetu pružili hrabrost potrebnu za razvoj budućnosti obilježene istinskim blagostanjem, budućnosti koja je uistinu dostojna čovjeka – napomenuo je na koncu Sveti Otac.