Češka, zemlja mučenika

U Češkoj su pri kraju pripreme za Papino apostolsko putovanje od 26. do 28. rujna u tu srednjoeuropsku država. Papa će posjetiti Prag, češki glavni grad, Brno, glavni grad Moravske, te Staru Boleslav, mjesto mučeništva svetoga Vjenceslava, glavnoga zaštitnika češkoga naroda, čiji je blagdan u sljedeći ponedjeljak prigoda Papina putovanja. Prag je jedan od najljepših svjetskih gradova, smješten je na sedam brežuljaka, poput Rima, a kroz njega teče rijeka Moldava, čije vode, premoštene starim i novim mostovima, odražavaju sugestivne slike prošlosti koja nam romanikom, gotikom i barokom govori o vjeri češkoga naroda. Grad nazivaju malim europskim biserom. U toj su zemlji prije više od 1000 godina braća Ćiril i Metoda započeli svoje poslanje gradeći prve mostove između hebrejsko-grčko-latinskoga i slavenskoga svijeta, izmišljajući pismo da slavenski narodi na svome jeziku mogu čitati evanđelje. Sveti Ćiril i Metod nisu olako gradili mostove dijaloga, kao ni oni koji su ih naslijedili.
Češka je zemlja mučenika: Sveti je Vjenceslav ubijen jer je evanđelje dovelo u pitanje interese moćnika; sveta Ljudmila, njegova baka, udavljena je jer su njezini savjeti bili „kršćanski“; sveti je Adalbert izboden kopljima zato što je naviještao da je Isus utjelovljeni Bog; sveti Iavan Nepomuk utopljen je u rijeci Moldavi jer nije želio kralju odati ispovjednu tajnu; sveti Ivan Sarkander mučen je i ubijen jer se tijekom vjerskih ratova nije opredijelio ni za jednu stranu osim za Božji mir. Češka je zemlja boli i preporoda: u Brnu je, u zatvoru Spielberg, talijanski domoljub Silvio Pellico, nakon osmogodišnjih patnji, ponovo otkrio vjeru i praštanje svojim progoniteljima, pišući knjigu „Moji zatvori“, prvi stručni spis o pravima zatvorenika. Češka je proživjela dvije diktature: nacističku i komunističku koje su htjele graditi svijet protiv Boga i bez Boga. Prije dvadeset godina propao je komunizam sa svim svojim iluzornim obećanjima. A prije dvadeset godina Ivan Pavao II. proglasio je svetom češku princezu Janju iz Praga, koja je u XIII. stoljeću iz ljubavi prema raspetome Kristu podijelila siromašnima svu svoju imovinu. Ljudske je tjeskobe jako dobro opisao veliki pisac, rođen u Pragu, Franz Kafka, koji je živio na prijelazu između devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća. On opisuje čovjeka pritisnuta tajanstvenom krivnjom koju mora ispaštati, a nije svjestan zašto. To je nerješiva zagonetka koja tišti život bez smisla u meandrima svakidašnjice.
Ivan Pavao II. je na svoja tri putovanja u Češku naviještao istinu koja oslobađa od toga nepodnošljivoga tereta i njegovih nasilja: naviještao je Božje milosrđe kojemu mora odgovoriti ljudsko praštanje. Tražio je i ponudio praštanje: za patnje zadane, a to je jasno rekao govoreći o Janu Husu, češkome reformatoru, spaljenom na lomači 1415. godine, ali i za podnesene. Božje praštanje pripada drugoj logici, drugoj gramatici, iz njega se rađaju nove misli i sasvim novo djelovanje. Ono ima svoja tajanstvena vremena u donošenju plodova koje nestrpljivo čovječanstvo u svojoj žurbi ne uspijeva shvatiti. Benedikt XVI. na tragu Ivana Pavla II. dolazi u Češku, poziva nas da se ne bojimo, da ne sumnjamo, da krenemo od vjere: Božja su vremena. Gospodnji mlinovi – zbori jedna češka poslovica – polako, ali sigurno melju.
Istaknuti lik Crkve u Češkoj je kardinal Tomaš Špidlik, rođen prije devedeset godina u Brnu u Moravskoj, isusovac, nacisti i komunisti su ga osudili na prisilni rad. Unatoč nezamislivim teškoćama svećenikom je postao u tridesetoj godini. Poznat je po svome proučavanju i svojim knjigama o istočnoj duhovnosti. Živi u Rimu i već pedeset godina surađuje s Radio Vatikanom. Papa Ivan Pavao II. ga je 2003. godine imenovao kardinalom.
Govoreći o značenju Papina posjeta njegovoj domovini, kardinal je rekao kako je Ivan Pavao II. bio u Češkoj prije dvadeset godina, kada je s Berlinskim zidom pao komunizam, a rodila se nova Europa. Ivan Pavao II. je ustvrdio da je svrha njegova posjeta Češkoj duhovno jedinstvo Europe. Papa Benedikt XVI. nakon dvadeset godina dolazi u Prag, zemljopisno središte Europe. Ovaj novi Papin posjet podsjeća da moramo ostvariti duhovno jedinstvo Europe. Papin posjet nema političke ciljeve. Česi su podrijetlom Istočnjaci, ali već dvije tisuće godina žive u zapadnoj civilizaciji i kulturi, oni mogu pomiriti dva mentaliteta, učiniti da Europa, koja je dugo vremena bila podijeljena, ponovo nađe svoje jedinstvo – zaključio je kardinal Špidlik.