Vjerska sloboda zahtijeva vjeronauk u školi – stoji u pismu Svete Stolice biskupskim
konferencijama. Poštivanje vjerske slobode pretpostavlja mogućnost da se učenicima
javnih i privatnih škola ponudi vjerski odgoj sukladan njihovoj vjeri, stoji u dokumentu
koji je prošlih dana objavila tiskovna agencija Zenit. Među biskupskim konferencijama
se, naročito sjeverne zemaljske polutke u prigodi početka školske godine, dijeli okružnica
koju je 5. svibnja poslao Zbor za katolički odgoj „o vjeronauku u školama“. Dokument,
kako su pojasnili pročelnik Zbora kardinal Zenon Grocholewski, te nadbiskup Jean-Louis
Bruguès, tajnik Zbora, priznaje da vjeronauk u školama potiče brojne rasprave. U nekim
su državama – stoji u dokumentu – usvojene nove civilne odredbe, čiji je cilj zamijeniti
vjeronauk s predmetom o vjerskoj višekonfesionalnoj činjenici, etikom ili vjerskom
kulturom, čak protivno izboru i odgojnom usmjerenju koje roditelji i Crkva namjeravaju
dati izobrazbi novih naraštaja. Prvi odgovorni za odgoj su roditelji – stoji u pismu
– kojima je potrebna dodatna pomoć civilnoga društva i drugih ustanova, naročito škole.
U tome kontekstu, pouka koja ne priznaje ili bi marginalizirala moralnu i vjersku
dimenziju osobe samo je smetnja cjelovitome odgoju, jer djeca i mladi imaju pravo
da im se pomogne u ispravnome vrjednovanju i osobnome prihvaćanju moralnih vrednota,
kao i na savršeniju spoznaju i ljubav prema Bogu. Stoga su pogažena roditeljska
prava ako su djeca primorana pohađati školska predavanja koja ne odgovaraju vjerskome
uvjerenju roditelja ili ako se nametne jedinstveni oblik odgoja iz kojega je sasvim
isključena vjerska izobrazba. Ova je tvrdnja sukladna s 26. člankom Opće povelje o
pravima čovjeka i s mnogim drugim izjavama i konvencijama međunarodne zajednice. Još
više, mogla bi se stvoriti pomutnja ili poticati relativizam i vjerska ravnodušnost
ako bi se vjeronauk ograničio na usporedno i neutralno izlaganje raznih religija –
upozorava dokument. Budući da civilna vlast ne može nametnuti jednu religiju,
pismo pojašnjava da je dužnost Crkve odrediti istinske sadržaje katoličkoga vjeronauka
u školi, koja roditeljima i samim učenicima jamči vjerodostojnost nauka koji se poučava
kao katolički. Biskupske su konferencije u tome kontekstu obvezne donijeti opće norme
o predavanju vjeronauka, a dužnost je lokalnoga biskupa urediti ga i bdjeti nad njim.
U javnim i katoličkim školama – istaknula je Sveta Stolica – mora se poštovati vjerska
sloboda nekatoličkih učenika i njihovih roditelja. Sveta Stolica također smatra potrebnim
da „vjeronauk u školama bude školski predmet, s istim potrebama sistematičnosti i
strogoće kao i drugi predmeti. Gdje se u potpunosti ne poštuje vjerska sloboda, Crkva
čini što je moguće kako bi vjernicima omogućila izobrazbu koja im je potrebna, a ne
prestaje osuđivati nepravdu koja se čini kada se katoličke učenike i njihove obitelji
lišava njihovih odgojnih prava i kada je ranjena njihova vjerska sloboda – stoji u
zaključku pisma.