U epohi velikih krhkosti, dobrota srca Božjega je ta koja preobražava svijet i čini
ga otpornim na njegove mane – kazao je Benedikt XVI. govoreći o srednjovjekovnome
francuskome monahu, svetome Odonu, na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavao
VI., rekavši kako je njegovo naučavanje valjano i za našu suvremenu stvarnost. Podsjećaju
na apsurd II. svjetskoga rata, Papa je pred oko osam tisuća osoba na svršetku audijencije
molio da duh praštanja i mira „ispuni ljudska srca“. Čovjek u nutrini dobar, a
naizgled jako strog, njegova se umjerenost ponudila i kao brana opirala „društvenim
manama“ njegova doba, takav je bio opat iz Clunya kojeg je Papa predstavio kao svijetli
lik srednjovjekovne Crkve. Živio je u monaškome srednjem vijeku kada se u Europi na
zadivljujući način proširio život i duhovnost nadahnuti na pravilu svetoga Benedikta.
U tim su stoljećima čudesno nastajali i umnažali se klaustri koji su, granajući se
po kontinentu, široko rasprostranili kršćanski duh i osjetljivost – istaknuo je Benedikt
XVI. Govoreći o njegovu životu, rekao je kako je od same mladosti osjećao blizinu
Djevice Marije, kao Majke milosrđa. Rastao je u sjeni budućega sveca, svetoga Martina
iz Toursa, a postao je opatom Clunya 927. godine. Njegova je osobnost – ustvrdio je
Papa – snažno utjecala na europske monahe, zahvaljujući ponajviše njegovim velikim
vrlinama: strpljivosti, prijeziru svijeta, pozornosti prema siromašnima, brizi za
mlade, poštovanju starijih osoba. Posebno je štovao Tijelo i Krv Kristovu, što je
bilo zanemarivano u njegova doba. Nažalost, piše opat, ovo presveto otajstvo Tijela
Gospodnjega, u kojem je sve spasenje svijeta, nemarno se slavi. Jedino tko je duhovno
sjedinjen s Kristom može dostojno blagovati Njegovo euharistijsko tijelo: u suprotnome,
hranjenje Njegovim tijelom i napajanje njegovom krvlju ne bi bilo na okrjepu nego
na osudu. Sve ovo nas poziva da čvrsto i uvjereno vjerujemo u nazočnost Gospodina
(...) koji se predaje u naše ruke i preobražava nas kao što preobražava kruh i vino,
isto tako preobražava svijet – ustvrdio je Benedikt XVI. Sveti Odon je dakle za
svoje doba bio „reformator“, koji je protiv mana proširenih u društvu predlagao korijensku
promjenu života, utemeljenu na poniznosti, odricanju od prolaznih svari i prianjanju
uz neprolazne. Bio je strog, ali i naročito dobar, čovjek velike humanosti, dobrote
koja je proizlazila iz dodira s božanskom dobrotom. Tako je strogi i ljubazni srednjovjekovni
opat, zaljubljen u obnovu, odlučnim djelovanjem poticao monahe i vjernike svoga doba
da čvrstim korakom idu na putu kršćanskoga savršenstva. Molimo se da njegova dobrota
i radost koje proizlazi iz vjere, ujedinjene sa strogoćom i opiranjem manama svijeta,
dotaknu i naša srca kako bismo mogli naći izvor radosti koja izbija iz Božje dobrote
– zaključio je Benedikt XVI. potom se osvrnuo na sedamdesetu obljetnicu početka II.
svjetskoga rata. Na općoj audijencije u dvorani Pavao VI. bilo je nekoliko hodočasničkih
skupina iz Hrvatske, koje je Sveti Otac pozdravio riječima: Srdačnu dobrodošlicu
upućujem hrvatskim hodočasnicima, a posebno vjernicima iz župe iz Pribislavca, hodočasnicima
iz Rijeke i Poreča te nastavnicima i učenicima Nadbiskupijske klasične gimnazije iz
Zagreba kao i Franjevačke gimnazije iz Sinja. Baština i apostolski primjer svetih
Petra i Pavla neka budu temelj i poticaj vašega kršćanskoga svjedočenja i življenja.
Hvaljen Isus i Marija!