Iz Crkve i svijeta

Prije dva i pol mjeseca Anita i Alen Matak postali su ponosni roditelji dječaka Petra. I ta priča ni po čemu se ne bi razlikovala od većine drugih da ovim mladim roditeljima sa zadarskih Stanova Petar nije sedmo dijete! Nakon najstarije 16-godišnje gimnazijalke Ana Marije, dvije godine mlađeg Josipa, 11-godišnje Lucije, sedmogodišnje Leonarde, 3,5 godišnjeg Pave i dvogodišnje Anastazije, stigao je mali Petar kojega je u nedjelju, baš na stanarsku feštu, krstio zadarski nadbiskup, msgr. Ivan Prenđa. U vremenima krize i recesije odgajati sedmero djece, od čega četiri školarca, pravi je podvig. Još kad su sve četvero odlikaši. Pitanja je puno, od toga kako izgleda kad se svi okupe za stolom do onih puno složenijih, primjerice, kako uspiju pokriti sve troškove, potrebe, kupiti knjige...
Međutim, kad Anita i Alen pričaju o tome, sve izgleda vrlo jednostavno. Odmah su znali da žele puno djece i brojnu obitelj, a kad ima sloge i ljubavi, na kraju se, kažu, uvijek sve poklopi. Materijalno je važno, ali nije presudno. Kad ima za jedno, ima i za sedmero. Nikome ništa ne fali, a uvijek se nađe i dobrih ljudi. Kako im svima kupujemo darove? Snađemo se, ali naša djeca prije svega znaju da Božić nisu samo darovi- kažu Alen i Anita, koji su jedno vrijeme imali svoj privatni biznis i malu tvrtku. Iako su imali sve, kažu, nisu zapravo imali ništa, a najmanje vremena za obitelj. Tek kad je Alen dobio stalni i što je najvažnije, puno manje stresan posao u Zadarskoj nadbiskupiji, sve je sjelo na svoje mjesto. Bez njegove pomoći, kaže Anita, bilo bi puno teže. Što da vam kažem, ja sam sretna žena - ponosno kaže na kraju 40-godišnja mama Anita na kojoj se to zaista i vidi.
Statistički godišnjak o prirodnom kretanju stanovništva u Republici Hrvatskoj u 2008. godini, što ga je nedavno objavio Državni zavod za statistiku, govori da Dugo Selo nastavlja pozitivni trend u kretanju broja stanovništva. Štoviše, uz Solin i Metković, Dugo Selo ulazi u tri hrvatska grada s najvećim vitalnim indeksom koji je u protekloj godini iznosio čak 200,8, što znači da je u protekloj godini rođeno dvostruko više novih stanovnika nego što ih je u istom razdoblju umrlo. Lani je, naime, rođeno 251 dijete, a 125 stanovnika je umrlo. Osim velikog broja mladih stanovnika koji su zaslužni za ovaj trend, zanimljivo je, kaže statistika, i to da su Dugoselci uglavnom odani bračnom životu. Za razliku od državne razine gdje dolazi do razvoda svakog petog braka, u Dugom Selu stopa razvoda manja je od deset posto. Lani su sklopljena 134 braka, a razvedeno ih je 14 brakova.
Što se tiče prirodnog prirasta, susjedne općine Brckovljani i Rugvica daleko zaostaju za Dugim Selom. U Brckovljanima lani je rođeno 67 djece, a umrle su 64 osobe, dok je u Rugvici lani rođeno 74 djece, a 83 osobe su umrle. Negativan trend bilježi i Zagrebačka županija gdje je lani rođeno 3397 djece, a umrlo je 3485 stanovnika, dakle 88 više od novorođenih. Na razini Hrvatske statistika je još pogubnija. Naime, Hrvatska je lani ostvarila negativan prirast od 8398 stanovnika što bi se statistički moglo usporediti kao da je nestala cijela jedna općina Rugvica.
Ni 218 godina nakon svoje smrti Wolfgang Amadeus Mozart, prema ocjeni mnogih najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe, ne prestaje oduševljavati glazbene stručnjake. Naime, Međunarodna Mozartova fondacija u Salzburgu otkrila je kako su dvije kompozicije, koncert u G-duru i preludij u G-duru, čiji je autor dugo vremena bio potpuna nepoznanica, zapravo samo dio opusa velikog austrijskog skladatelja. O veličanstvenosti dviju kompozicija govori i činjenica da su, unatoč 'nepoznatom autoru', 1982. godine završile u knjizi 'Nove Mozartove edicije ' koju je tiskala Fondacija. Vjerujem da je Mozart djela komponirao prije nego što je bio dovoljno odrastao za pisanje glazbe stoga ih je njegov otac Leopold zabilježio - objasnio je Ulrich Leisinger, direktor istraživačkog odjela Fondacije.
Do nevjerojatnog se otkrića došlo prilikom analize rukopisa te drugih 'stilskih značajki' koja upućuje da se radi o djelu velikog majstora glazbe. Kompozicije su pronađene u knjizi koju je Mozartov otac sastavio za glazbeno obrazovanje svog sina i kćeri. Naše analize pokazuju kako se gotovo sigurno radi o djelima mladog Mozarta. Kako u toj dobi nije znao bilježiti glazbu, njegov je otac 'hvatao' kompozicije dok ih je Mozart svirao - ističe Leisinger.
Nova je djela 'nevjerojatnim otkrićem' nazvao i Jeffrey Kimpton predsjednik Interlochen centra za umjetnost u Michiganu. Mozartov je otac napravio što radi većina današnjih roditelja. Poslušao je djelo svojeg sina, a kako tada nisu postojale kamere i slični uređaji, zabilježio ga je na papir - izjavio je Kimpton. Mozart se rodio u Salzburgu 1756. godine, a glazbu je počeo skladati sa svega pet godina. Do svoje je smrti potpis stavio na više od 600 glazbenih kompozicija.