Kardinal Jean-Louis Tauran sudjelovao na susretu za međureligijski dijalog

Međureligijski dijalog u Aziji jedan je od glavnih prioriteta papinstva Benedikta XVI., a putovanje kardinala Jean-Louisa Taurana u Japan, na kojemu je bio od 2. do 10. kolovoza, potvrdio je tu posebnu pozornost i istaknuo dijalog među svim religijama na azijskome kontinentu. Katolički biskupi u Japanu odlučili su odrediti jedan dan u godini koji će biti posvećen molitvi za međureligijski dijalog u njihovoj zemlji. Valja napomenuti da su vjerski predstavnici šintoizma, budizma i islama – s kojima se kardinal Tauran susreo – pohvalili vrlo važnu ulogu koju Katolička Crkva ima u promicanju dijaloga. U svakom slučaju, zemlja izlazećega sunca daleko je od napetosti koje se u drugim zemljama tog istog kontinenta ponekad pretvaraju u nasilje.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o vjerskim vidicima života u Japanu, kao i o mogućnostima za vjerski dijalog, kardinal Tauran je napomenuo da ono što posebice zadivljuje u Japanu jest to što se religija nalazi posvuda. Japanci se rađaju u šintoizmu, prakticiraju budizam; tako postoji jedna vrsta vjerske mješavine, a to stvara dojam da je religija dio društvenoga tkiva. Ono što me se dojmilo jest to da Japanci u religiji ne traže apsolutnu istinu, nego neku vrstu pomirenja u odnosu na kušnje u životu – primijetio je kardinal. Napomenuvši nadalje kako se međureligijski dijalog vodi na razini lokalnih Crkvi, odnosno na razini župâ, školâ, sveučilištâ…, a ne na vrhu, kardinal je istaknuo da Katolička Crkva posjeduje dragocjenu mrežu školâ i sveučilištâ, koji su teren za spontani dijalog o životu među različitim religijama. I sve se to razvija u skladu, a to je ono što je na mene ostavilo vrlo snažan dojam – u toj su zemlji svi odgojeni, svi se poštuju, postoji jedna vrsta „filozofije sklada“ koja pomaže u tom mirnom dijalogu – istaknuo je kardinal.
Na novinarovu primjedbu kako je sudjelovao na nekim liturgijskim slavljima u gradovima koji su prije više od 60 godina bili uništeni atomskom bombom, u Hiroshimi i Nagasakiju, kardinal je prije svega naglasio kako se, kada se posjete muzeji, čovjek gotovo srami zbog toga što pripada ovome čovječanstvu. Neopisivo je to što je čovjek u stanju napraviti! – naglasio je kardinal te dodao da se, s druge strane, to želi pamtiti, kako bi se izbjeglo da se u budućnosti ponove takve stvari. Ali, ono što me posebno potreslo jesu mjesta na kojima su u XVI. i XVII. stoljeću mučeništvo doživjela naša braća kršćani. Nepobitno je da je riječ o Crkvi čiji korijeni uranjaju u krv mučenikâ – rekao je kardinal Tauran te pojasnio što se tada dogodilo. Šogun, tadašnja politička vlast, govorila je: ako želite biti Japanci, ne možete biti kršćani, jer kršćanstvo je uvezena religija. Stoga, ili Isus ili ja. Na odgovor kršćanâ da je Isus Krist za njih život, On je svjetlost, istina i život, svi su, pa i djeca zajedno s roditeljima mučeni i ubijeni. Učinjene su strahovite stvari … Rekao sam stoga japanskim katolicima da je njihovo nasljeđe mučno i mora uroditi plodom, pa se zato molimo da donese dobre plodove – rekao je kardinal.