Crkva i društvo

„Ukoliko kršćani, usuđujemo se nadati“, tu su poruku izaslanici i izaslanice raznih crkvi u Europi: pravoslavni, protestanti, anglikanci i starokatolici, okupljeni na XIII. općoj skupštini Konferencije europskih crkvi(KEK), koja se održavala od 15. do 21. srpnja u Lionu, uputili Europi.
Nada nam daje radost, hrabrost, odvažnost i slobodu. Kao kršćani pozvani smo na jedincatu nadu u Krista, izvor ljubavi, praštanja i pomirbe – stoji u zaključnome dokumentu, usvojenom 21. srpnja na svršetku opće skupštine, koji je objavila agencija SIR. Crkve su u dokumentu izrazile cijeli niz zabrinutosti. Dok se strastveno zauzimamo za jedinstvenu i pomirenu Europu, koju nestrpljivo čekamo – stoji u dokumentu – žalimo zbog podizanja novih zidova podjele između naroda, kultura i religija. Zapažamo pojavu novih podjela između europskih građana i selilaca, bogatih i siromašnih, zaposlenih i nezaposlenih, između onih čija se prva poštuju i onih čija se krše“. U dokumentu se govori o klimatskim promjenama i „o teškoj financijskoj krizi“. Unatoč svemu, čvrsto smo uvjereni da kao kršćani imamo posebnu nadu za dijeliti u situacijama koje naprotiv izgledaju očajne. Mi tvrdimo – ističe se nadalje u dokumentu – da ima nada, dok ustrajemo u svojoj borbi za istinu i pravdu. Svjedočimo nadu kada se opiremo svakom obliku nasilja i rasizma, kada branimo dostojanstvo svake osobe, kada ustrajemo na zahtjevu nesebične solidarnosti između osoba i naroda, kada se borimo za iskreno poštivanje stvorenoga. Smjela poruka nade, upućena s opće skupštine izazov je za sve crkve. Nada se ne očituje u praznim izjavama nego u konkretnim činima i živoj vjeri. Potvrđujemo da crkve moraju raditi u korist pravde, a moćnicima govoriti istinu. To znači rušiti zidove između osoba, kultura i religija, kako bi se naučilo uočiti sliku Božju u licu druge osobe. To znači poštovati, a ne samo podnositi, druga ljudska bića. Ali povrh svega, to znači nalaziti nove načine očitovanja svoje solidarnosti sa siromašnima, udaljenjima ili bliskima – stoji u zaključku dokumenta.
Jačanje demokracije u zapadnoj Africi: uloga međureligijskoga dijaloga i ekumenizma, bila je tema skupa Povjerenstva za međureligijski dijalog i ekumenizam udruge Biskupskih konferencija engleskoga govornoga područja u zapadnoj Africi, održanoga od 13. do 16. srpnja u Accri u Gani. U zaključnoj su izjavi, objavljenoj priopćenjem, članovi povjerenstva istaknuli da će se demokracija moći na učinkovit način razvijati u zapadnoj Africi, jedino ako se svi narodi, neovisno o dvojim vjerskim i političkim razlikama, budu zajednički zauzimali za dobru javnu upravu. Izaslanici su svjesni prijetnji mladoj demokraciji u zapadnoj Africi: izbornih prijevara, nepravednih raspodjela dobara, siromaštva, nepismenosti, neznanja i izrabljivanja religije u političke svrhe. Izaslanici zahtijevaju da vođe svih vjerskih ispovijesti u obuzdavanju tih teškoća očituju proročku ulogu, ustajući protiv nepravde u korist istine. U izjavi je između ostaloga istaknuta važnost građanskoga odgoja za oblikovanje odgovornih i domoljubnih građana. Osim izaslanika udruge biskupskih konferencija zapadne Afrike, na skupu su sudjelovali islamski, kršćanski i stručnjaci tradicionalnih afričkih religija.
Portugalska crkva zahtijeva „više zalaganja“ u borbi protiv trgovine ljudskim bićima, koja ponajviše pogađa portugalski teritorij. Apel je izražen u zaključnom dokumentu nacionalnog susreta Pastoralnih tajništva ljudske mobilizacije i kapelanija za useljenike. Treba vršiti pritisak na parlamentarce da donesu zakon koji će nadomjestiti pravnu prazninu u tome pitanju – stoji u dokumentu kako je prenijela agencija Sir. Apel je namijenjen i crkvenim strukturama, a upozorava na nužnost usklađenijeg rada biskupijskih povjerenstava u potpori žrtvama trgovine ljudskim osobama (CAVITIP), u formiranju mladih i odraslih osoba te u izvještavanju o toj društvenoj nevolji.Treba uložiti veliki napor – stoji nadalje u dokumentu - da naši uredi steknu stručne osobe, kadre pružati pomoć i pravnu asistenciju i provoditi politiku uključivanja useljenika. S moralnog gledišta, kao Crkva, dužni smo prozivati zakon koji osporava ljudska prava, osobito pravo na iseljenje, i obvezu na prihvat iseljenika“. Pozivaju se „portugalski građani da smatraju iseljenika kao aktivnog djelatnika društva također i katolici da shvate kako svaka od tih osoba ima pravo sudjelovati u izgradnji kršćanske zajednice.