“Budućnost je Afrike u rukama Afrikanaca„. Nedavni posjet američkog predsjednika Baracka
Obame afričkom kontinentu ponovno je svrnuo pozornost na to da Afrički narod treba
preuzeti odgovornost za snažniji razvoj lokalnih gospodarstava. Ono što zabrinjava
međunarodnu zajednicu jesu podaci o povećanju gladi i siromaštva, objavljeni od strane
specijaliziranih instituta Ujedinjenih naroda – FAO i PAM – više od milijarde ljudi
u svijetu pati od gladi. Većina njih živi baš u Africi, a njima je bio posvećen dio
rada nedavnog skupa G8 u L'Aquili, koji se zaključio novim financijskim obećanjima
(oko 20 milijardi dolara) bogatih država i ponovnim potvrđivanjem u prošlosti preuzetih
obveza u borbi protiv gladi. Govoreći o financiranju svjetskoga gospodarstva u razgovoru
za našu radio postaju Riccardo Moro, gospodarstveni stručnjak o pitanjima nerazvijenosti,
rekao je kako je velika nejednakost u potpori razvoju u siromašnim i bogatim zemljama:
Bogate su zemlje uložile oko pet tisuća milijardi dolara – podatak je objavljen u
ožujku tijekom skupa G20 u Londonu. Sada se govori o 20 tisuća; očigledna je dakle
ogromna razlika između pet i 20 tisuća. Ako se toliko ulaže za krizu na sjeveru, onda
bi se još više moralo uložiti u nerazvijeni jug – primijetio je Moro i dodao kako
nije riječ o stvarnome novcu nego o iznosu koji se tijekom godina oduzimao od razvoja,
a on je svake godine manji i ne odgovara prethodnim obećanjima. Na upit našega
novinara o novoj metodi, koja cilja na poljoprivredni razvoj, to jest na male zemljoradnike,
koji jamče takozvanu prehrambenu sigurnost, te o posljedicama krize u državama u razvoju,
koje se još očekuju, rekao je da je osnovna poljoprivredna dimenzija malih zemljoradnika.
To potvrđuju iskustva mnogih, koji su ovih godina radili na jugu i dokazali da, ako
bi se ulagalo u lokalnu proizvodnu dimenziju radi zadovoljavanja lokalne potrošnje
a ne prodaje u inozemstvo, vjerojatno bi se pokrenulo nutarnje tržište što bi omogućilo
ponovno ulaganje proizvedenih resursa – ustvrdio je Moro. Na pitanje o stvarnoj
mogućnosti povratka na lokalno tržište, što je protivno globalizaciji, rekao je kako
je globalizacija uvjet za lakše kretanje kapitala i informacija, a to omogućuje učinkovitije
djelovanje, primjerice uz manji trošak i brže prenošenje sposobnosti, dok ulaganje
u lokalna tržišta ne znači prekid odnosa s inozemstvom, nego znači raditi tamo gdje
se očekuju pozitivni rezultati, imajući u vidiku potrebe posljednjih, najranjivijih,
koji teško preživljavaju, a ne one koji imaju brojne zaštite – zaključio je Moro.