O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Možda se ne razumijemo jezikom, ali razumijemo se vjerom – kazao je varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodeći 13. srpnja svečano misno slavlje u mađarskome marijanskom svetištu u Homokkomaromu kraj Nagykanisze, na kojemu su se uz Hrvate koji žive u Mađarskoj i hodočasnike iz Hrvatske okupili i vjernici Mađari i Nijemci.
Ono što nas sve povezuje jest vjera u jednoga Boga, kao i zajednička majka Blažena Djevica Marija. Od časa kada je Isus s križa predao Ivanu Mariju za majku i mi smo postali njenom pravom djecom – istaknuo je biskup, pojasnivši kako je Marijina zadaća da privodi k Isusu, kao što je to učinila u Kani Galilejskoj. Ona i nama danas poručuje: 'Što god Vam rekne, učinite!' Naša je životna zadaća slušati Božju Riječ te se ravnati i živjeti po njoj – poručio je biskup Mrzljak.
Mađarska župa Homokkomarom proglašena je hodočasničkim marijanskim mjestom, u koje brojni vjernici hodočaste svakog 13. u mjesecu, a od 2002. godine 13. srpnja slavi se Sveta Misa na hrvatskome jeziku.
Komentirajući u novome broju „Glasa Koncila“ nedavno održani okrugli stol na temu „Kriza i okviri ekonomske politike“, na kojemu je 15-ak znanstvenika i stručnjaka iznijelo svoje analize gospodarskoga stanja, a dijelom i općega stanja društva u Hrvatskoj, glavni urednik ovoga tjednika Ivan Miklenić upozorio je u svome komentaru kako je s ovoga skupa javnosti na senzacionalistički način prenesen podatak da se hrvatska država još do kraja ove godine mora zadužiti 42 milijarde kuna, dok su brojne druge, još važnije i dalekosežnije poruke s istoga skupa uglavnom prešućene, premda upućuju na neke ključne momente zbog kojih je u Hrvatskoj nužno potreban radikalan zaokret. Budući da nitko – pa ni političke stranke, bilo na vlasti ili u oporbi – nema pravo igrati se sa sudbinom hrvatske države, upravo u ovo krizno doba sazrijeva povijesni trenutak u kojemu sve dobronamjerne snage, bez obzira na ideološki ili politički predznak, moraju zajednički ostvariti višestruki radikalni zaokret, kako u unutarnjem uređenju države, tako i u strukturiranju gospodarskog i ukupnog društvenog života – piše nadalje Miklenić, zaključujući kako je od presudne važnosti da se Hrvatska što prije postavi na vlastite i realne temelje, ukorijenjene u hrvatskoj baštini, u hrvatskim komparativnim prednostima te u zasadama zakonitosti i stvarne demokracije.
U subotu, 18. srpnja, u župskoj crkvi Gospe Karmelske u Selcima na Braču, hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk zaredit će za svećenika Sinišu Štambuka iz Družbe Isusove, koji je dio svoje svećeničke formacije proveo radeći i u Hrvatskome programu Vatikanskoga radija. Prvu svečanu Euharistiju otac Štambuk proslavit će u nedjelju, 19. srpnja.
U Franjevačkom samostanu u Sinju, 10. srpnja preminuo je fra Stanko Mandac, svećenik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja – u 82. godini života, 64. godini redovništva i 57. godini svećeništva.
Fra Stanko rođen je 1927. godine u Brnazama kraj Sinja, a kao svećenik najprije pastoralno djeluje u Domovini. Od 1971. godine preuzima duhovnu skrb za hrvatske vjernike u Offenbachu, u Njemačkoj, gdje je ostao do 1997. godine, kada se zbog bolesti vraća u sinjski samostan, u kojemu je služio vjernicima obnašajući službu ispovjednika.