Vatikanski dokumenti o Galilejevu procesu

U Vatikanskome tiskovnome uredu je 2. srpnja predstavljeno novo izdanje vatikanskih dokumenta o Galilejevom procesu, koje je priredio biskup Sergio Pagano, pročelnik Vatikanskog tajnoga arhiva. Strogi filološki kriterij, nova dokumentacija i veoma pomni uvodi za svaki tekst, obilježja su izdanja 2009. o Galilejevom procesu. Biskup je također autor izdanja od 1984. godine, koje je prethodilo očitovanju pape Ivana Pavla II. o Galileju 1992. godine. Istini za volju, treba reći da su između 1877. i 1910. izišla četiri izdanja. Predstavljeno izdanje biskup naziva „potpuno i pouzdano izdanje“, jer je u tančine vjerno izvornim tekstovima, sve do malih i velikih slova. Neki smatraju kako bi s malo manjom vjernošću izdanje bilo „čitljivije“ – primijetio je biskup, te pojasnio zašto je važna svaka pojedinost, stoga je veoma opasno mijenjati ju: U svome sam se poslu uvjerio da svatko prikazuje tekstove po svome nahođenju. Reći nebo i pisati nebo, zemlja, svemir i sunce, malim ili velikim slovom imalo je 1633. godine ogromno značenje. Ne usuđujem se pisati malim slovom nebo, zemlja, svemir, sunce, ako su te riječi bile napisane velikim slovom – ustvrdio je biskup Pagano.
Govoreći pak o novim dokumentima pojasnio je kako je riječ o odbijenim zahtjevima za čitanje spisa od strane crkvenih vlasti i dominikanca u 18. stoljeću, prije nego je 1741. godine stiglo zeleno svjetlo za objavljivanje. U svakom slučaju – potvrđeno je – ostaje bolna stranica Crkve. Biskup je priznao kako slučaj može biti poučan za odnos između Crkve i znanosti: Slučaj Galilej upozorava znanost da si ne pripisuje da bude učiteljica Crkvi što se tiče vjere i Svetoga pisma, a istovremeno uči Crkvu da se s velikom poniznošću i obazrivošću približava znanstvenim problemima, makar bili, primjerice, povezani s najsuvremenijim istraživanjem o matičnim stanicama. Nakon upozorenja na granice ondašnje Crkve, kao što je uostalom odavno priznato, pojasnio je kako je Crkvu najviše razljutilo to, naročito papu Urbana VIII., što Galilej nije prihvatio, kako mu je bilo savjetovano, da svoje studije predstavi kao znanstvenu hipotezu, nego je izravno pozvao Crkvu da preispita svoja tumačenja Biblije.
Biskup Pagano je želio istaknuti kako se iz cijele dokumentacije zaključuje da je Galilej bio i ostao katolik, premda je bio pokajnik zbog odluke pape Urbana VIII. Potaknut brojnim upitima novinara, biskup je potvrdio kako Arhiv proučava dokumente o djelima milosrđa pape Pija XII, govoreći o 20 arhivista na raspolaganju te 5 do 6 godina rada po arhivima Nuncijatura i na dokumentima Državnoga tajništva, kada Sveti Otac odluči učiniti ih raspoloživima za proučavanje – zaključio je biskup Pagano.