Sveti Pavao - uzor zrele vjere

Sveti Pavao, apostol nekonformizma, zrele vjere i istine u ljubavi – tim se riječima papa Benedikt XVI. izrazio 28. lipnja, tijekom Večernje koju je predvodio u Bazilici svetoga Pavla izvan zidina, u prigodi svršetka Pavlove godine, a na kojoj je bilo nazočno i izaslanstvo Carigradskoga ekumenskog patrijarhata. Tijekom propovijedi, Sveti je Otac navijestio da je na sarkofagu Apostola narodâ izvršeno znanstveno istraživanje; komadići kostiju sadržani u njemu pripadaju upravo svetome Pavlu – rekao je Papa.
Riječ je o sarkofagu koji stoljećima nije otvaran, a sada je probušen kako bi se uvukla posebna sonda koja je ispitala njegov sadržaj. Sveti je Otac krenuo od vijesti o tom znanstvenom istraživanju kako bi ocrtao lik Apostola narodâ. Izvršena je analiza unutar sarkofaga otkrila tragove lanene tkanine grimizne boje protkane zlatom, te modre tkanine lanenih niti. Pronađene su također mrvice crvenoga tamjana te proteinske i vapnenaste tvari. Osim toga, pokazalo se da vrlo maleni komadići kostiju, koje su stručnjaci koji nisu znali odakle oni dolaze podvrgnuli ispitivanju pomoću Ugljika 14, pripadaju osobi koja je živjela između I. i II. stoljeća – napomenuo je Sveti Otac. Čini se da to potvrđuje jednoglasnu i neospornu predaju da je riječ o smrtnim ostacima apostola Pavla. Sve to našu dušu ispunja velikim uzbuđenjem – kazao je Papa.
Pavlova godina završava, ali ići zajedno s Pavlom i, zahvaljujući njemu poznavati Isusa, te biti prosvijetljeni i promijenjeni Evanđeljem, uvijek će biti dio kršćanskoga iskustva – naglasio je Sveti Otac, a potom se zadržao na Pavlovim poslanicama, počevši od one Rimljanima, u kojoj su sadržane dvije odlučujuće riječi – preoblikovati i obnoviti. Moramo postati novi ljudi, piše Apostol narodâ, jer samo ako bude novih ljudi, i svijet će biti nov, obnovljen i bolji. Zbog toga nas – pojasnio je Papa – sveti Pavao potiče na nekonformizam, da ne popuštamo shemama sadašnjega vremena. Isus je novi Čovjek. U Njemu je novi ljudski život postao stvarnost, a mi uistinu možemo postati novi ako se predamo u Njegove ruke i prepustimo da nas On oblikuje.
Pa ipak, novi se čovjek postaje samo ako se promijeni način razmišljanja, misao staroga čovjeka, način općega razmišljanja obično upravljenoga prema posjedovanju, blagostanju, uspjehu i slavi – kazao je nadalje Sveti Otac. Takvo razmišljanje ima previše ograničen doseg, u kojemu vlastito 'ja' ostaje u središtu svijeta. Potrebno je, naprotiv, naučiti razmišljati na dublji način. Potrebno je – prema Papinim riječima – shvatiti Božju volju, tako da ona oblikuje našu volju; kako bismo mi sami željeli ono što Bog hoće, kako bismo uvidjeli da je ono što Bog želi lijepo i dobro. Riječ je dakle o preokretu u našemu temeljnom duhovnom usmjerenju. Bog treba ući u obzor našega razmišljanja: ono što On želi, i način na koji je On osmislio svijet i mene – naglasio je Sveti Otac.
Osvrnuvši se potom na jedan odlomak iz Poslanice Efežanima, u kojoj sveti Pavao govori o zreloj vjeri, Sveti je Otac upozorio kako nije riječ o, posljednjih godina raširenome geslu koji pod zrelom vjerom podrazumijeva vjeru po vlastitoj mjeri, tipičnoj za onoga koji više ne sluša Crkvu i svoje pastire, i sam izabire ono što želi vjerovati. Takvo ponašanje – prema Papinim riječima – ne zahtijeva hrabrost. Hrabrost je nešto sasvim drugo. Hrabrost je potrebna u prianjanju uz vjeru Crkve, iako je ona u opreci sa shemom suvremenoga svijeta. Taj nekonformizam vjere Pavao naziva 'zrelom vjerom'. A djetinjastim naziva praćenje vjetrova i strujâ vremena. Tako, primjerice, u zrelu vjeru spada zalaganje za nepovredivost ljudskoga života od prvoga trenutka, protiveći se na taj način radikalno načelu nasilja, upravo i u zaštiti najslabijih ljudskih stvorenja. U zrelu vjeru spada priznavanje braka između muškarca i žene za cijeli život, kao Stvoriteljeve odredbe koju je Krist obnovio. Zrela vjera ne dopušta da ju bilo koja struja nosi ovamo-onamo. Ona se opire vjetrovima mode. Zna da oni nisu dah Duha Svetoga; zna da se Duh Božji izražava i očituje u zajedništvu s Isusom Kristom. Zrela vjera, doista zrela na pozitivan način bit će stoga djelovanje prema istini u ljubavi – napomenuo je nadalje Papa. Novi način razmišljanja koji nam daruje vjera, prije svega se okreće prema istini. Snaga zla jest laž. Snaga vjere, Božja snaga, jest istina. Istina o svijetu i o nama samima postaje vidljiva kada gledamo u Boga. A Bog nama postaje vidljiv u licu Isusa Krista – istaknuo je Sveti Otac. Gledajući Krista spoznajemo još nešto: istina i ljubav su nerazdvojne. One su u Bogu jedna nerazdjeljiva stvar. Zbog toga, istina i ljubav, za kršćane, idu zajedno. Ljubav je dokaz istine – napomenuo je Papa te istaknuo kako tko zajedno s Kristom služi istini u ljubavi, daje prinos pravome napretku svijeta koji se potvrđuje tamo gdje je veća Kristova prisutnost.
Osvrnuvši se pak na jedan od velikih problema našega doba, na nutarnju prazninu, na nutarnju slabost čovjeka koja ga potiče da se hvata za obećanja i opojna sredstva, Sveti je Otac naglasio da je potrebno ojačati moć opažanja srca, odnosno sposobnost za gledanje i shvaćanje svijeta i čovjeka iz nutrine, srcem. Potreban nam je razum prosvijetljen iz srca, i to kako bismo naučili djelovati prema istini u ljubavi. To se, međutim, ne ostvaruje bez bliskoga odnosa s Bogom, bez života molitve. Potreban nam je susret s Bogom, koji nam se daje u sakramentima – kazao je Papa te na koncu dodao – Ljubav vidi dalje od razuma, i kaže nam da otajstvo Krista ima svemirsku prostranost; On ne pripada samo određenoj skupini, nego obuhvaća svemir u svim njegovim veličinama.