Crkvena zbivanja u BiH

Ovih dana Banja Luka je središte crkvenih događanja u Bosni i Hercegovini jer je upravo u tom gradu u tijeku Međunarodni znanstveni Simpozij pod nazivom “Trapisti u Banjoj Luci – Europa u Bosni i Hercegovini”, a u povodu 140. obljetnice trapističke opatije Marija Zvijezda i 100. obljetnice smrti njenog utemeljitelja o. Franza Pfannera. Organizatori su: Banjolučka biskupija, opatija otaca trapista Marija Zvijezda i Hrvatski institut za povijest iz Zagreba. Apostolski Nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico u svom pozdravu pročitao je i poruku Svetog Oca Benedikta XVI. upućenu biskupu mons. Franji Komarici po državnom tajniku kardinalu Tarcisiju Bertoneu u kojoj Vrhovni svećenik izražava čestitku i zadovoljstvo zbog plodnog pastoralnog djelovanja otaca trapista u Banjoj Luci sa željom da znakovita godišnjica izazove velikodušne odluke zajedništva, evangelizacije i kršćanskog svjedočenja. Osobno sam zadivljen onim što su trapisti uspjeli ostvariti u ovoj zemlji sve do 1947.; a to znači, tijekom nešto manje od 80 godina od njihovog dolaska u Banja Luku, koji se dogodio 1869. Njihova je prisutnost bila providonosna, koja ne samo da je donijela buđenje na vjerskom području, nego je također dala izvanredan doprinos kulturi i ekonomskom napretku. Oni ne samo da su otvorili crkve i samostane, nego su samo u nekoliko godina utemeljili suvremenu industriju Banja Luke kazao je nuncij D'Errico podsjetivši da je 1947. bila tužna godina kada je nacionalizirana također i imovina trapista i zemlja lišena revnosti, stručnosti, i velikodušne ljubavi trapista, sa svim onim kulturnim i ekonomskim razvojem koji su oni obećavali.
Osobito, usuđujem se gajiti malu i u isto vrijeme veliku nadu, koja je također jedan apel, koji ću izgovoriti kao apostolski nuncij i supredsjednik Mješovitog povjerenstva za provođenje Temeljnog Ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice. A to je, da iz ovog simpozija proiziđe obnovljena svijest o hitnosti zakona o restituciji dobara koja su bila u svoje vrijeme nacionalizirana. Osobno nemam nikakvu sumnju: taj zakon trebao bi dopustiti zaslužnim ustanovama kao što je obitelj trapista i Banjalučka biskupija, da ponovo nastave hod koji je bio oštro prekinut 1947. Siguran sam da će iz toga proizići veliko dobro za Banja Luku i za čitavu zemlju istaknuo je nuncij D'Errico.
Ako i jedan grad u svijetu i ako i jedna zemlja na planeti treba biti zahvalna papi Ivanu Pavlu II., onda su to Sarajevo i Bosna i Hercegovine.  Zato je s razlogom kod mnogih, a ne samo kod katolika, s radošću primljena vijest da je izabrano idejno rješenje spomen-obilježja pape Ivana Pavla II. koje će biti na trgu ispred sarajevske katedrale - najomiljenijim susretištu u tom gradu s kojeg je papa Ivan Pavao II., tijekom posjeta Sarajevu 1997. godine, pozdravio i blagoslovio ljude. Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića žiri je, od dvadesetak pristiglih radova iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije i Poljske, jednoglasno izabrao zajednički rad akademskog kipara iz Zagreba Hrvoja Urumovića i arhitekta Zvonimira Krznarića. Ideju o podizanju spomen-obilježja papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu te raspisivanje natječaja pokrenuli su Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Kip prikazuje uspravnu figuru pape Ivana Pavla II. u meditativnoj molitvi, na vjetrometini zbivanja suvremenog svijeta, Pape koji moli za mir, poniznog i uzvišenog, mudrog i predanog, krhkog i snažnog te bliskog čovjeku. Kardinal Puljić je kazao kako je potrebno prvo izračunati točnu vrijednost projekta, zajedno s izradom spomen-obilježja i uređenjem trga te sakupiti novac od domaćih institucija i međunarodnih donatora. On je istaknuo punu podršku projektu koju je dobio od predstavnika Općine Stari Grad, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, koji su ocijenili da Sarajevo treba biti mjesto iz kojeg se šalju poruke mira. Iako su svi biskupi tijekom svibnja i lipnja na poseban način zauzeti pastoralnim aktivnostima, kardinal Puljić je ipak našao vremena da 17. lipnja primi ministra komunikacija i prometa u Bosni i Hercegovini i predsjednika HDZ 1990 dr. Božu Ljubića. Razgovarajući o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljić je izrazio zabrinutost što strukture međunarodne zajednice, a na poseban način strukture Sjedinjenih Američkih Država, ne uzimaju dovoljno u obzir da je i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod. Kardinal Puljić i ministar Ljubić složili su se da je neminovna reforma Ustava, odnosno donošenje novog Ustava što svakako treba učiniti kroz legalne državne institucije na transparentan način. Kardinal Puljić je posebno naglasio da nitko nema ovlasti prihvatiti ili potpisati nešto što bi bilo na štetu jednakopravnosti hrvatskog naroda. Jedan od najpoznatijih i najštovanijih franjevaca na osobit način u Bosni i Hercegovini je sv. Anto Padovanski pa je svečano bilo na osobit način u župama koje su stavljene pod njegov zagovor i zaštitu. Župa i Samostan Humac pripremali su se za proslavu svog zaštitnika posebnom devetnicom, a Misno slavlje na sam dan predslavio je nuncij D'Errico. On je bio prvi apostolski nuncij koji je predvodio misno slavlje na Humcu o svetkovini svetoga Ante. Moja je želja, dragi franjevci, - koju izražavam s puno osjećaja i zahvalnosti - da i u budućnosti možete nastaviti s radošću služiti Crkvi, kao brat Franjo: s jednakom odanošću, s jednakim duhom požrtvovnosti, s istom vjernošću franjevačkoj karizmi, s jednakom željom živjeti posvećenost Bogu i braći u zajedništvu sa Svetim Ocem, s Biskupima i čitavom Crkvom poručio je nuncij D'Errico.