O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Svečanim euharistijskim slavljima i tijelovskim procesijama čitava Crkva u Domovini večeras proslavlja svetkovinu Tijela i Krvi Gospodnje. Upravo u duhu današnje svetkovine, Euharistija i mučeništvo središnje su teme ovogodišnje poruke riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića, upućene prigodom blagdana svetoga Vida, zaštitnika Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije, koji se slavi 15. lipnja. U godini koju je riječka Crkva posvetila upravo Euharistiji, nadbiskup Devčić u poruci ističe kako misno slavlje nije neka vrsta zagrade u našem tjednom ili nedjeljnom rasporedu; ono ne označava neki prekid u našem redovnom životu i djelovanju, nego je stvarnost koja daje puninu i smisao sveukupnom našem životu i radu. Zato se misa proteže i na ono što joj prethodi, jer u nju unosimo plodove svoga rada i truda, ali i na sve što slijedi poslije, a to znači da Euharistija obuhvaća čitav naš život. Misno slavlje – nastavlja riječki nadbiskup – završava otpustom koji znači poslanje. Kao sudionici mise ne smijemo ono što smo u svetom slavlju doživjeli i primili zadržati samo za sebe, nego nam je dužnost to donijeti i drugima, svima do kojih možemo stići, propovijedajući ne samo ustima i jezikom, već cijelim svojim bićem. Za to daje snagu Božja hrana, koju dobivamo Euharistijom, a kolika je njena moć posebno pokazuju primjeri malenih, kao što je bio sveti Vid – piše nadbiskup Devčić, podsjećajući kako je njegov primjer stoljećima nadahnjivao Riječane i Primorce da budu vjernici ne samo riječima, nego i djelima. Nadajmo se i molimo da tako bude i u nadolazećim vremenima, za vjernike ništa manje izazovnima od onih u kojima je sveti Vid živio i svoj mladi život žrtvovao za Krista – zaključio je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić.
"Gospodarsko-financijska kriza: očajavati ili nadati se? Iskustva, inicijative, problemi i odgovori Crkve u Europi" – radni je naslov susreta biskupa zaduženih za socijalna pitanja pri europskim biskupskim konferencijama koji se prošloga utorka održao u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. O sadržaju toga susreta na konferenciji za novinare izvijestili su domaćin potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö i generalni tajnik Papinskoga vijeća "Iustitia et Pax" mons. Giampaolo Crepaldi.
Kardinal Bozanić istaknuo je kako je ovaj susret prvi takve vrste, a njegova važnost je tim veća jer je došlo do razmjene iskustava rada pojedinih komisija "Iustitia et Pax". Susret je ujedno bio prigoda i za programiranje zajedničkog djelovanja i bolju koordinaciju komisija na europskoj razini – pojasnio je domaćin susreta. Govoreći o konkretnim naznakama zaključaka susreta, on je istaknuo kako iz trenutne krize nije moguće izaći ako se neke stvari duboko ne promijene. Tu se kao prvi element ističe potreba promicanja ispravnog odnosa prema radu, koji je kod nas nažalost izgubljen. Drugi naglasak stavljen je na promicanje socijalnog funkcioniranja tvrtki, što znači da one ne mogu biti prvotno u službi profita, već zajednice, te da pojedinci koji radom stvaraju profit mogu dostojno uzdržavati sebe i svoje obitelji.
Misu zahvalnicu na kraju 340. akademske godine na zagrebačkome Sveučilištu, jučer je u zagrebačkoj katedrali predvodio zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, u suslavlju s dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta dr. Josipom Oslićem i dekanom Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove dr. Antom Mišićem. Misi je nazočio i rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš, kao i dekani zagrebačkih fakulteta.
Biskup Košić je u propovijedi podsjetio kako su sposobnosti darovi od Boga koji nas je ljubio i prije nego je svijeta bilo. Stoga, ako nam je naše sposobnosti darovao sigurno je to učinio s posebnim razlogom, imao je neku svrhu i cilj, koji je time želio postići. Mogli bismo napraviti svojevrsni ispit savjesti i pokušati spoznati što smo ove akademske godine zaista upotrijebili, a što propustili – kazao je propovjednik. Stoga valja moliti Duha Svetoga da nam da razumijevanje znanja koje smo usvojili, da ta teorija postane i praksa, te da nove spoznaje u nama pokrenu i novu aktivnost, u svijesti i odgovornosti za primljene darove. Nije li u konačnici još važnije ako se u smislu stjecanja znanja također nastoji napredovati u dobru, graditi dobre međuljudske odnose, osjećati vrijednost prijateljstva i samozatajno gajiti ono što ostaje, što je vječno? Nije li to mudrost i svake znanosti koja ne počinje svakom akademskom godinom od ništice, već svaka akademska godina dodaje nešto novo, ali tako da gradi na onom što je do sada vrijedilo, uvijek čuvajući smjer u očuvanju poslanja koje je pred nama – zaključio je biskup Košić.