Papina kateheza na općoj audijenciji – 03. lipnja 2009. godine
Papa Benedikt XVI. je na današnjoj opšoj audijenciji u svojoj katehezi govorio o srednjovjekovnom
redovniku Rabanu Mauru. I za vrijeme posla s njegovim jakim ritmom kao i u tijeku
praznika moramo posvetiti naš život Bogu, otvoriti naš život Bogu mislima, razmatranjem
i kratkim molitvama, rekao je papa Benedikt XVI. tijekom opće audijencije na kojoj
je sudjelovalo dvadesetak tisuća vjernika. Papa je danas govorio o srednjovjekovnom
redovniku egzegeti, filozofu, pjesniku, pastiru i bogobojaznom čovjeku Rabanu Mauru.
Aktualizirajući njegov lik, papa Ratzinger je primijetio kako je riječ o izvanrednoj
osobi Zapada, podrijetlom iz Mainza, koji je živio u osmom stoljeću. Bio je cijenjeni
savjetnik plemića. Dao jer veliki doprinos razvoju karolinške kulture. Sveti Raban
nas uči da je život onoga tko ne ostavlja prostora za Boga bez Božjeg svijetla. Dotični
na taj način dopušta da u njegovim mislima prevladavaju ovozemaljske stvari, rekao
je Benedikt XVI. te upozorio nazočne vjernike da ne smiju zaboraviti da je nedjelja
dan Gospodnji. Liturgija i crkveno pjevanje nam pomažu shvatiti ljepotu ne samo naših
crkvi, nego i ljepotu Boga i dopustiti mu da uđe u naša srca. Jedino će tako naš život
postati velik. Sveti Raban je vrlo mlad ušao u benediktinski samostan u Fuldi,
što mu je, prema riječima Benedikta XVI., pomoglo da duboko pronikne ne samo u benediktinski
duh i duh Crkve, već i u društvo ondašnjeg vremena. Predstavnici kulture u doba Karla
Velikog brzo su otkrili njegove sposobnosti tako da su se plemići otimali za njegove
savjete. Postao je opat benediktinske opatije u Fuldi, a potom nadbiskup Mainza. Nije
se prestao baviti studijem. Podržavao je veze s kulturnim, teološkim i znanstvenim
djelatnicima. Napisao je Hvalospjeve Presvetom križu. Jedan od najljepših njegovih
himana je vjerojatno "Dođi Duše Presveti". S njime je, prema mišljenju pape Ratzingera,
otajstvo križa pretvoreno u pjesmu. Raban je međutim koristio pjesničku formu kao
i ostale umjetničke izražaje za veličanje vjere. On je u svojim spisima vjernicima
predložio ikonografsku sliku Razapetog Krista. Ta metoda da se uskladi sve oblike
umjetnosti, razuma, srca i osjećaja dolazila je na Zapad s Istoka. Kršćanska vjera
nije samo misao. Ona obuhvaća cijelo naše biće, jer je Bog postao čovjekom od krvi
i mesa i tako ušao u svijet sa svim dimenzijama bića te tako prodire u naše biće,
preobražavajući ga, komentirao je papa Ratzinger u svojoj katehezi te istaknuo kako
moramo tražiti Boga u svim dimenzijama bića.