Kardinal Josip Bozanić će u Papino ime 4. lipnja u Krku predvoditi slavlje u spomen na mučeništvo svetoga Kvirina

Papa Benedikt XVI. u pismu kardinalu Josipu Bozaniću, svome posebnom izaslaniku za obilježavanje 1700. obljetnice mučeništva svetoga Kvirina, izražava zadovoljstvo duhovnim i pastoralnim pothvatima koji će biti upriličeni 4. lipnja u Hrvatskoj. Podsjećajući na mučeništvo sisačkoga biskupa iz četvrtoga stoljeća, Papa potiče vjernike na pobožnost prema svome nebeskome zaštitniku pozivajući ih da mole za Hrvatsku i za sve kontinente.
Kardinal Josip Bozanić će u Papino ime 4. lipnja u Krku predvoditi slavlja u spomen na mučeništvo svetoga Kvirina. Papa je kardinal Bozanića, koji je bio krčki biskup, imenovao svojim posebnim izaslanikom očitujući tako svoju blizinu svima koji će se pobožno sjetiti mučeništva sisačkoga biskupa za Kristovu vjeru pod carem Galerijem. Pripovijeda se da je biskup, budući da je odbio prikazati žrtvu bogovima, bio bičevan i zatvoren te da je, pošto je propao pokušaj da se odrekne svoje vjere, vezan mlinskim kamenom o vrat, bačen u Savu. Njegov primjer – pojasnio je Sveti Otac – podsjeća na ono što je Sveti Pavao u drugoj poslanici Korinćanima napisao o prvim Kristovim mučenicima: „U svemu trpimo nevolje, ali nismo u tjeskobi, ne znamo kamo bismo se okrenuli, ali ne očajavamo; progone nas, ali nismo ostavljeni u pogibli, obaraju nas na zemlju, ali nismo uništeni. Mi uvijek i svuda na svom tijelu nosimo smrtne patnje Isusove, da se u našem tijelu očituje i život Isusov.“
Sveti se Otac u pismu prisjeća nedavnog sudjelovanja, prije nekoliko mjeseci, jedne skupine Hrvata na općoj audijenciji koji su očitovali svoju pobožnost prema svetome Kvirinu. Stoga, šaljući apostolski blagoslov, moli kardinala Bozanića da potakne krčke vjernike da se mole svome zaštitniku „da od Božanskoga Pastira ishodi obilne milosti“ za dobro biskupije, cijele Hrvatske i svijeta. Prema predaji relikvije svetoga Kvirina nalazile bi se u Rimu, čini se u mauzoleju „Platonia“, iza apside bazilike svetoga Sebastijana, u ulici Appia, gdje su, kako tvrde izvori iz VII. stoljeća, hodočastili brojni vjernici.