Sveta Stolica i europske države nakon komunizma

„Sveta Stolica i zemlje post-komunističke Europe“ – tema je skupa održanoga 27. svibnja na Papinskome sveučilištu Angelicum u Rimu. Nakon pada Berlinskoga zida Sveta je Stolica s puno energije krenula u obnovu diplomatskih odnosa i sklapanje sporazuma – istaknuto je u priopćenju spomenutoga učilišta. Zbivanja iz 1989. godine nametnula su ogroman posao ponovnoga uspostavljanja diplomatskih odnosa, prekinutih zbog autoritarne politike komunističkih režima i oštre represije nad katoličkim zajednicama – istaknuto je u dokumentu. Kardinal Angelo Sodano, nekadašnji Papin državni tajnik, u svojem je izlaganju podsjetio na vrlo oštru represiju komunističkoga režima. Dokumentirano otkriće milijunâ mrtvih snažno je potreslo one koji su vjerovali u marksističku ideologiju – rekao je kardinal te podsjetio na jednoga od najpoznatijih povjesničara Sovjetskoga Saveza, Roya Medvedeva, koji je – prema kardinalovim riječima - već u veljači 1989. godine govorio o 40 milijuna Staljinovih žrtava u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Mnogi od njih bili su proganjani samo zbog vjere – dodao je kardinal.
Ugovori koje potpisuje Sveta Stolica, budući da su nadahnuti temeljnim načelima dostojanstva i slobode osobe, nisu valjani samo u odnosu na katoličke zajednice, nego su oni prinos općem razvoju narodâ. U tom je vidiku msgr. Pietro Parolin, dužnosnik Državnoga tajništva, govorio o Bosni i Hercegovini kao o zanimljivome primjeru, ne samo što se tiče odnosa između Crkve i Države, nego i radi međureligijskoga dijaloga. Upravo iz međunarodne dimenzije Temeljnoga ugovora sa Svetom Stolicom, a po načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda, proizlaze jamstva za sve vjerske zajednice u zemlji, kao i po sporazumima koji će biti sklopljeni s njima, jer će i oni biti povezani s našim sporazumom – rekao je msgr. Parolin. Međunarodni ugovori, naime, doprinose napretku zemlje jer uvode pravno viđenje koje nadilazi ona nacionalna, koja su ponekad nepotpuna i pristrana.