Globalna kriza ljudskih prava

Globalna ekonomska kriza je s jedne strane odvratila pozornost od sukoba u svijetu, s druge pak je prouzročila nova teška kršenja ljudskih prava – istaknuto je u godišnjem izvješću Amnesty Internationala za 2009. godinu, objavljenom u Rimu 27. svibnja.
Nakon 11. rujna 2001. godine ljudska su prava gurnuta u drugi plan, danas su ponovno zbog globalne ekonomske krize u kojoj tinja „eksplozivna kriza ljudskih prava, prva tempirana socijalna, politička i gospodarska bomba. Izvješće pojašnjava kako je u 2008. godini izigrano i nijekano ljudsko dostojanstvo. Strahuje se da globalna kriza sa sobom donosi sve veće zatiranje – pojašnjava humanitarna organizacija – jer su milijarde ljudi lišene sigurnosti, pravde i dostojanstva. Kriza je polučila nestašicu hrane, posla, pitke vode, zemlje i smještaja. Najočitiji primjeri su nijekanje domorodačkim zajednicama u Brazilu, Meksiku i Indiji osnovnoga prava na dostojan život; protjerivanje iz privremenih naselja ili s poljoprivrednih zemljišta na stotine tisuća osoba; rast cijena i služenje hranom kao političkim oružjem u državama poput Sjeverne Koreje, Mijanmara i Zimbabvea; usvajanje represivnih mjera od strane odredišnih i tranzitnih država kao odgovor na migracijski pritisak. To se posebice odnosi na Italiju, koja će biti odgovorna - upozorila je Christine Weise, predsjednica talijanskoga ogranka Amnesty Internationala – za sve što se dogodi osobama vraćenima u Libiju, gdje, kako stoji u izvješću – ne postoji proces za azil, a provode se torture i zlostavljanja.
Treba shvatiti da ekonomska kriza u siromašnim državama ima pustošeće učinke, u tim državama kršenje ljudski prava povećava siromaštvo, a siromaštvo je također uzrok nijekanja ljudskih prava. Tko je siromašan nema pristupa izobrazbi koja nudi sredstva za potvrđivanje vlastitih prava i za borbu protiv njihova kršenja. Unaprjeđenjem ljudskih prava treba se boriti protiv pustošećih učinaka krize. Zahtijevamo da Sjedinjene Države ratificiraju Međunarodni ugovor o ekonomskim, društvenim i kulturnim pravima. Ugovor je potpisan 1966. godine! Želimo da Kina ratificira međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima, i taj je ugovor iz 1966. godine – istaknula je Weise.
U izvješću se ističe kako se države skupine G20 predstavljaju kao „novi subjekt“, a upravo te države očituju da imaju stari i poražavajući pristup ljudskim pravima, u njima se izvršava 78% smrtnih kazna, 79% tortura i zlostavljanja, 47% nepravednih procesa i 74% nezakonitih pritvaranja. Poštivanje ljudskih prava također je ključ da se oslobodi osobe iz klopke siromaštva – stoji u izvješću – zbog kojeg 963 milijuna osoba svaku večer ide gladno spavati. Tim je osobama posvećena nova kampanja Amnesty Internationala: „Zahtijevam dostojanstvo“ – kazala je Daniela Carboni, ravnateljica ureda za kampanje i istrage.
Dostojanstvo može značiti puno stvari: za žitelji delte Nigera znači život u čistom okolišu i sudjelovanje u blagodati naftne industrije. Za trudnice znači mogućnost liječenja u bolnicama bez obzira mogu li platiti bolničke usluge. A za one koji žive u privremenim naseljima znači drugačiji i prikladan smještaj – kazala je Carboni. Podsjetimo, Amnesty je osnovan 1961. godine da traži oslobađanje zatvorenika savjesti. Nakon pedeset godina bori se za oslobađanje zatvorenika od siromaštva.