Papa u Cassinu

Tijekom jučerašnje mise u Cassinu, kraju svetoga Benedikta i svete Skolastike, gradu mučeniku II. svjetskoga rata, Papa je pozvao na mir u svijetu i ustvrdio da nema istinskoga humanizma bez traženja Boga. Osim toga, istaknuo je da novi humanizam mora očitovati pozornost prema posljednjima, potrebitima i useljenicima.
Sveti Benedikt i monaštvo mogu još puno pružiti Europi, njezinim narodima i njezinoj kulturi – snažna je poruka koju je Papa uputio iz Cassina na misi slavljenoj s biskupima pokrajine Lacija. Nakon gradonačelnikova pozdrava, koji je rekao kako će se trg Miranda od sada zvati trg Benedikta XVI., Papu je pozdravio biskup-opat dom Pietro Vittorelli, rekavši kako je Papin posjet rječiti znak milosrdnoga Boga koji još jednom blagoslivlja kraj koji je u više navrata bio rušen i obnavljan, a koji je mir pretvorio u svoj ponos – istaknuo je biskup Vittorelli.
Sveti je Otac u homiliji govorio o aktualnosti benediktinske tradicije. Još i danas osjećamo jeku riječi svetoga Benedikta da čvrsto držimo svoje srce na Kristu, „da ništa ne stavljamo prije Krista“. Montecassino nas podsjeća – rekao je Benedikt XVI. – na čvrste temelje na kojima je rasla kultura Staroga kontinenta. Rukom se u vašoj opatiji dotiče „qaerere Deum – tražiti Boga“, odnosno činjenicu da je europska kultura bila traženje Boga i spremnost slušanja njegove riječi. Geslo (ora el labora et lege) molitva, rad i kultura, evanđeoski je program koji predlaže benediktinska duhovnost – ustvrdio je Papa pojašnjavajući pojedine riječi navedenoga gesla. Molitva je najljepša baština koju je ostavio utemeljitelj benediktinskoga reda. Ona je tiha staza koja nas izravno vodi u Božje srce; dah je duše koji nam daje mir u životnim olujama – istaknuo je Sveti Otac rekavši kako su redovnici u školi svetog Benedikta uvijek gajili posebnu ljubav za riječ Božju u razmatranju Svetoga pisma, što je danas postalo zajedničko blago mnogih. Papa je vjernicima uputio poziv da ih slušanje riječi Božje učini „prorocima istine i ljubavi u složnom zauzimanju u evangelizaciji i ljudskoj promociji“. Govoreći pak o radu, rekao je kako je „humanizirati svijet rada“ obilježje benediktinske duhovnosti. Pri tom je izrazio solidarnost s radnicima koji su izgubili posao ili bi ga mogli izgubiti. Neka rana nezaposlenosti koja pritišće ovaj kraj potakne javne upravitelje, poduzetnike i one koji mogu nešto učiniti da traže, s doprinosom svih, valjana rješenja za krizu nezaposlenosti, stvarajući nova radna mjesta za zaštitu obitelji – potaknuo je Papa ističući kako kriza najviše pogađa obitelj i mlade koji se teško odlučuju za brak jer nemaju sigurno zaposlenje. Pozvao je mlade iz Cassina koji su sudjelovali na Svjetskome danu mladeži u Sydneyu da budu „evanđeoski kvasac“ među svojim vršnjacima. U svakidašnjem kulturnome naporu u stvaranju novoga humanizma, vjerni benediktinskoj tradiciji, s pravom želite – rekao je Papa – istaknuti pozornost prema krhkom, slabom čovjeku, osobama s poteškoćama i useljenicima. Nije teško osjetiti kako je vaša zajednica, taj dio Crkve oko Montecassina, baštinica i čuvarica poslanja, prožetoga duhom svetoga Benedikta, da naviješta kako u našem životu nitko i ništa Kristu ne smije oduzeti prvo mjesto; poslanja da se u ime Kristovo gradi novo čovještvo u znaku prihvata i pomoći najslabijima – rekao je Benedikt XVI.
Govoreći pak o svetkovini Uzašašća, rekao je kako bi nas to otajstvo moralo ispuniti vedrinom i oduševljenjem, poticati nas posvuda naviještati Kristovo uskrsnuće. U Kristu koji je uzašao na nebo, ljudsko je biće na izvanredan i novi način ušlo u Božju intimnost; čovjek zauvijek nalazi prostor u Bogu. Nebo ne označuje prostor iznad zvijezda nego nešto puno smjelije i uzvišenije: označava samoga Krista, božansku osobu koja posvema i zauvijek prihvaća čovječanstvo, Onoga u kojem su Bog i čovjek zauvijek nerazdvojivo ujedinjeni – ustvrdio je Benedikt XVI. Uzašašće nije razilazak – ustvrdio je Papa – nego početak „novoga, konačnog i neizbrisivog oblika Kristove nazočnosti, snagom njegova sudjelovanja u Božjoj kraljevskoj moći“. Papa je istaknuo da Crkva ne živi zato da nadomjesti odsutnost svoga nestaloga Gospodina, nego smisao svoga bitka i poslanja nalazi u nevidljivoj Isusovoj nazočnosti koji djeluje snagom svoga duha. Pozdravljajući civilne vlasti, Papa je podsjetio na patnje naroda u Cassinu tijekom II. svjetskoga rata, a brojna su grobišta koja okružuju grad svjedočanstva te patnje. U tom je kontekstu zazvao trajan mir za Europu i za cijeli svijet, potom se osvrnuo na svoje apostolsko putovanje u Svetu Zemlju, rekavši da je bio „hodočasnik mira“ te da je mir u prvome redu dar Božji čija je snaga molitva. Ipak – pojasnio je Sveti Otac – taj je dar povjeren ljudskome zauzimanju, a kako uči povijest monaštva, slušanje riječi Božje mora poticati vjernike „na osobni i združeni napor u borbi protiv svakoga oblika egoizma i nepravde“. Kako bismo postali „istinski mirotvorci“ – zaključio je Benedikt XVI. – moramo naučiti „boriti se i pobijediti zlo u sebi i u svojim odnosima s drugima.