Papa molio Večernju u opatiji Montecassino

Podsjećanje na kršćanske korijene Europe i snažan zaziv mira u svijetu obilježili su posljednje trenutke pastoralnoga pohoda pape Benedikta XVI. biskupije Montecassino. Jučer je popodne Sveti Otac predvodio Večernju u Bazilici opatije koju je osnovao sveti Benedikt, a na kojoj su bili nazočni opati i opatice iz cijeloga svijeta. Prije povratka u Rim, Papa se, u prigodi 65. obljetnice bitke u Montecassinu, sabrao u molitvi na obližnjem poljskom groblju.
Praćen pjesmom, Sveti je Otac ponovno, ali prvi put kao Papa, ušao u opatijsku baziliku gdje počivaju zemni ostaci svetoga Benedikta. On je učitelj uljudbe – rekao je Papa – koji je uvijek vodio računa o potrebama i razlozima srca, i koji je potaknuo istinsko i stalno bratstvo zauzeto u izgradnji mira. Nije slučaj to što riječ Pax dočekuje hodočasnike i posjetitelje, na vratima ove opatije, ponovno izgrađene nakon strahovite nesreće Drugoga svjetskog rata; ona se uzdiže kao tiho upozorenje da se odbaci svaki oblik nasilja kako bi se izgradio mir: u obiteljima, zajednicama, među narodima i u cijelome čovječanstvu. Sveti Benedikt poziva svakoga tko se popne na ovo brdo da potraži mir i da ga slijedi – napomenuo je Sveti Otac.
Montecassino je poput stoljetnoga hrasta koji je posadio sveti Benedikt, a koji je ratno nasilje uništilo, ali je on oživio bujniji – primijetio je Sveti Otac te podsjetio na nauk koji je sveti Benedikt ostavio svojim redovnicima: Ništa ne treba staviti ispred Kristove ljubavi. Ljudsko se biće ne može potpuno ostvariti, i ne može biti uistinu sretno bez Boga – dodao je Papa. Ne živjeti više za sebe, nego za Krista; eto što daje puni smisao životu onoga koji se prepusti da ga On osvoji. To jasno pokazuje ljudski i duhovni život svetoga Benedikta koji se, napustivši sve, stavio u vjerno nasljedovanje Isusa. Utjelovljujući Evanđelje u vlastitu životu, postao je začetnik velikoga pokreta duhovne i kulturne obnove na Zapadu – napomenuo je Sveti Otac.
Osvrnuvši se potom na benediktinske samostane, Papa je primijetio kako su tijekom stoljećâ postali revni centri za dijalog i blagotvorni susret među različitim ljudima, povezanima evanđeoskom kulturom mira. Nadalje je istaknuo kako su, zahvaljujući svakodnevnome zalaganju u molitvi, učenju i radu u njihovim samostanima, cijeli europski narodi upoznali istinsko otkupljenje i moralni, duhovni i kulturni razvoj. Molimo kako bi Europa znala uvijek vrjednovati tu baštinu kršćanskih načela i ideala koja čini ogromno kulturno i duhovno bogatstvo – naglasio je Sveti Otac te dodao kako s toga mjesta Sveti zaštitnik Europe i dalje poziva svakoga čovjeka da nastavi svoje djelo evangelizacije i promicanja čovjeka.
Nakon Večernje Papa se dugo zadržao u molitvi ispred groba svetoga Benedikta i svete Skolastike. Bio je to vrlo intenzivan trenutak, kao što je bio i posljednji događaj u okviru pastoralnoga pohoda Montecassinu. Sveti je Otac, naime, posjetio poljsko vojno groblje, na kojemu počiva više od 1000 vojnika poginulih u ratu. Pred velikim nizom bijelih križeva, tim rječitim prizorom tragedije od prije 65 godina, Papa je molio za pale svih nacija, te uzdigao Gospodinu molitvu kako čovječanstvo ne bi nikada više trpjelo zbog bratoubilačkih ratova. Daruj nam svojega Duha Utješitelja kako bi ljudi našega doba shvatili da je dar mira puno dragocjeniji od bilo kojega pokvarljivoga blaga, te da smo, u očekivanju dana bez zalaska, svi pozvani biti graditelji mira za budućnost Tvoje djece – rekao je Sveti Otac.