O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj danas je priopćila da je papa Benedikt
XVI. prihvatio ostavku vladike Slavomira Miklovša na službu pastoralnoga upravljanja
Križevačkom eparhijom za vjernike bizantsko-slavenskoga obreda, te da je imenovao
Nikolu Kekića, dosadašnjega župnika konkatedralne župe Svetih Ćirila i Metoda, novim
biskupom Križevačke eparhije. Apostolska nuncijatura k tomu priopćava da će mons.
Miklovš i nadalje upravljati Križevačkom eparhijom u svojstvu apostolskoga administratora
„sede vacante“ sve do biskupskoga ređenja mons. Kekića i njegova preuzimanja službe
upravljanja spomenutom eparhijom. Mons. Nikola N. Kekić rođen je 18. siječnja 1943.
godine u selu Stari Grad, u Žumberku, a za svećenika je rukopoložen 1970. godine.
Nakon poslijediplomskoga studija u Rimu vraća se u Domovinu, a od 1990. godine obnaša
službu rektora Grkokatoličkoga sjemeništa u Zagrebu, uz već preuzetu službu upravljanja
konkatedralnom župom Svetih Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem Gradu. Križevačka
biskupija okuplja grkokatolike na cijelome području Hrvatske, Slovenije te Bosne i
Hercegovine. Grkokatolička Crkva ili Crkva istočnoslavenskoga obreda jest Crkva vlastitoga
prava („sui iuris“), koja se u bogoslužju služi bizantskim obredom i grčkim, staroslavenskim
ili narodnim jeziku, a u punom je zajedništvu s Rimskom Crkvom te priznaje papu za
svoga vrhovnog poglavara. Od 1966. godine sjedište Križevačke biskupije nalazi se
u Zagrebu, gdje je i grkokatoličko sjemenište s konkatedralnom crkvom Svetih Ćirila
i Metoda. Tradicionalni susret predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkoga
nadbiskupa Marina Srakića i predsjednika Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija
riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića s urednicima i novinarima hrvatskih medija održan
je danas u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu. Susret je održan prigodom 43. svjetskog
dana sredstava društvenih komunikacija, koji je obilježen jučer, 24. svibnja, a sa
željom da se produbi međusobno razumijevanje medija i Crkve. U uvodnome obraćanju,
nadbiskup Srakić je upozorio kako se danas, nažalost, tržište nameće kao jedina etička
norma kojoj se sve druge stvari moraju podložiti. Tako i u medijima primjećujemo kako
se želja za profitom stavlja ispred prava javnosti na cjelovito, istinito i točno
informiranje. U takvome ozračju ozbiljne životne teme i one zahtjevnije, koje potiču
dobro u čovjeku, uzmiču pred senzacionalizmom, banalnošću i podilaženjem najnižim
strastima – upozorio je predsjednik HBK, kazavši kako se čak i istina, to temeljno
načelo novinarske struke, često zaobilazi, a daje se prostora neobjektivnim i nevjerodostojnim
informacijama. Uvjeren sam da se i sami ne mirite s takvim trendovima i pojavama te
da ih osjećate kao težak teret u obavljanju tako časnog i odgovornog novinarskog posla.
Želim Vam da nikad ne posustanete u obrani temeljnih načela svoje struke. Na kraju,
na tragu ovogodišnje Papine poruke uz Svjetski dan medija, sve vas potičem da se u
našoj domovini ne umorite promicati kulturu poštivanja, dijaloga i prijateljstva među
ljudima – poručio je novinarima predsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin
Srakić. Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari
proslavio je svetkovinu Gospodinova Uzašašća u Zadru, predvodeći euharistijsko slavlje
u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa „Zmajević“, u kojemu svoju formaciju prolaze kandidati
iz Zadarske, Riječke, Krčke, Porečko-pulske i Gospićko-senjske biskupije. Isusovo
Uzašašće nije bijeg od stvarnosti. On je stalno prisutan među nama, hodi s nama i
slijedi svaki naš korak – kazao je nadbiskup Cassari, pozvavši sjemeništarce da budu
postojani, predani i puni ljubavi u svojoj odluci: služiti Bogu, njegovoj Crkvi i
svoj braći. Isusova riječ: „Bit ćete mi svjedoci sve do kraja zemlje“ jest snažan
poziv, gotovo zapovijed; poziv je to koji treba prihvaćati hrabro i bez straha i to
je zadaća svakoga krštenika. Ali, da bismo bili Isusovi svjedoci, moramo ga najprije
upoznati i usvojiti njegov nauk – istaknuo je nuncij Cassari, prenijevši sjemeništarcima
pozdrave pape Benedikta XVI.. Nakon misnoga slavlja Nuncij se susreo sa zadarskim
nadbiskupom Ivanom Prenđom, a blagdansko druženje obogatio je i pohodom zadarskim
benediktinkama u samostanu Svete Marije. U godini 50. obljetnice preminuća hrvatskoga
književnog, kazališnog, filmskog i scenskog kritičara i teoretičara, antologičara,
urednika, prevoditelja i profesora dr. Ljubomira Marakovića, a u sklopu biblioteke
„Hrvatska katolička baština 20. stoljeća“, Glas Koncila objavio je knjigu njegovih
izabranih studija, kritika, razgovora i članaka pod naslovom „Katolički idealizam
i realizam“. U knjizi su, pod uredničkim vodstvom dr. Vladimira Lončarevića, kronološkim
redom predstavljeni dosad uglavnom neobjavljeni Marakovićevi članci vezani uz nastanak
i razvoj Hrvatskoga katoličkog pokreta i katoličke književnosti, radovi iz područja
estetike te tekstovi koji odražavaju njegove poglede na neke osobe i književna djela.
Dr. Ljubomir Maraković bio je jedan od najistaknutijih protagonista Hrvatskoga katoličkog
pokreta. Književni pokret kojemu je on bio na čelu i koji se fundirao pod nazivom
katolička književnost bio je dio toga pokreta koji je, vodeći se geslom pape Pija
X. „obnoviti sve u Kristu“ nastojao oko rekristijanizacije hrvatskoga javnog života,
posebice u kulturi i kulturom. Godine 1945., dr. Maraković je zajedno s Hrvatskim
katoličkim pokretom bio posve izgnan iz povijesne memorije, a upravo ovom knjigom
željelo se suvremenoj intelektualnoj javnosti približiti njega kao autora bez kojega
je nemoguće vrednovati hrvatski katolički identitet i katoličku baštinu 20. stoljeća.
Na koncu spomenimo da je dr. Maraković odigrao iznimno važnu ulogu i u duhovnoj i
intelektualnoj formaciji dr. Ivana Merza, kojega je papa Ivan Pavao II. 2003. godine
u Banjoj Luci proglasio blaženim.