O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Tradicionalno 17. hodočašće hrvatske vojske i policije u Lurd započelo je misnim slavljem koje je na Zagrebačkome velesajmu u utorak, 12. svibnja, predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac, a u kojemu se na poseban način molilo za sve poginule branitelje. Osvrćući se na geslo ovogodišnjega međunarodnog vojnog hodočašća „Mnogo nacija jedan Božji narod“, biskup Jezerinac u propovijedi je istaknuo kako je ono nadahnuto riječima apostola Pavla. On je bio prvi među apostolima koji je krenuo u poganski svijet i pokušao ujediniti sve narode i stvoriti od njih jedan narod Božji – Crkvu, koja u samome svom naslovu nosi oznaku „katolička“, što znači jedna-jedincata za sve narode. I Pavao upozorava da onaj koji nas ujedinjuje jest sam Bog, Isus Krist. Ne bude li se to zajedništvo gradilo s Bogom, ono se neće moći održati, kao što nam svjedoči novija povijest na našim područjima. Bratstvo i jedinstvo koje se stvaralo nakon II. svjetskog rata moralo se raspasti, jer nije imalo Boga za svoga Oca – kazao je vojni ordinarij, dodavši kako isto vrijedi i za obitelj europskih naroda: da bi se ona mogla održati i biti zajednica naroda, mora imati u sebi duhovne vrednote, i to one najdublje, kao što su poštivanje života od začeća pa sve do smrti, poštivanje ljudskih prava, sloboda i pravednosti. Polazeći na ovaj hodočasnički put molimo da u mnoštvu nacija koje predstavljaju vojske svijeta budemo jedna velika obitelj, jedan Božji narod, jedno srce, jedna duša, prožeta Duhom Svetim. Svojim ćemo pak ponašanjem i ophođenjem s ljudima pokazati tko smo i što smo, da smo sinovi i kćeri hrvatskoga naroda, koji je od svojih prvih početaka širio i svjedočio kršćansku uljudbu, da smo je spremni podijeliti i danas s drugim narodima, ali jednako tako i primiti od njih sve ono što je lijepo, plemenito, što nas potiče na međusobnu suradnju i ljubav, gradeći tako jedinstvo u različitosti – zaključio je vojni biskup Juraj Jezerinac.
U organizaciji nakladne kuće „Verbum“ i Centra za obnovu kulture u „Zlatnoj dvorani“ Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu 13. svibnja predstavljena je knjiga talijanskoga senatora i bivšega predsjednika talijanskoga senata Marcella Pere „Zašto se trebamo zvati kršćanima“. Knjiga senatora Pere izazvala je pozornost europske javnosti jer se u njoj ovaj ugledni političar, premda agnostik i liberal, zalaže za davanje punog značaja kršćanstvu u društvenom životu, vidjevši u tome jedini izlaz za budućnost Europe. Upravo ovom knjigom talijanski senator razvija izvrsnu analizu društvenoga stanja, ukazujući na glavne točke suvremenog problema u koji je zapala Europa: liberalizam bez temelja, Europa bez identiteta i etika bez istine. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je istoga dana dr. Marcella Peru u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu, a u njegovoj pratnji bio je i veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj Alessandro Pignatti Morano di Custoza.
Blagdan svetoga Leopolda Bogdana Mandića svečano je proslavljen 12. svibnja u mnogim našim crkvama, a u onoj Gospe od zdravlja u Zadru, gdje je od 1897. do 1900. godine djelovao sam sv. Leopold, svečano euharistijsko slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Taj skromni svetac i naš sugrađanin veliki je znak našeg vremena. On je shvaćao bijedu čovjeka i njegovo ropstvo idolima, a do dna je shvatio i što znači korak pomirenja s Bogom. Osvijetljen Božjom ljubavlju shvatio je dubine čovjekove nesreće, ali i njegove radosti i povratka Bogu – kazao je nadbiskup Prenđa, govoreći o svetome Leopoldu, neumornome služitelju sakramenta pomirenja. Znajmo se priznati grešnima. To nije bolestan psihološki stav, kako kažu neki koji siju novu mudrost, da nije dostojno čovjeka priznati se grešnikom. A što je čovjek ako nije grešnik, po riječi i objavi Božjoj, ali i po ljudskom iskustvu. I nije u tome strahota našeg položaja, nego u zatvorenosti pred Bogom i nepriznavanju da nas samo On može dovesti do onoga ljudskog u nama, a onda i do radosti susreta s Njime – poručio je zadarski nadbiskup.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu sutra organizira proslavu Dana fakulteta i 10. obljetnice postojanja. Program proslave započinje euharistijskim slavljem u 9 sati u splitskoj katedrali Svetoga Dujma, a potom će se u Velikoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa, u 11 sati, održati svečana akademija, tijekom koje će biti uručene diplome i prigodne nagrade, a bit će predstavljena i monografija „Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu 1999.-2009.“