Drugi dan Papina boravka u Jeruzalemu, u utorak, 12. svibnja, svoj je vrhunac imao u Svetoj Misi slavljenoj u Getsemanskome vrtu, u dolini Jošafat

Drugi dan Papina boravka u Jeruzalemu, u utorak, 12. svibnja, svoj je vrhunac imao u Svetoj Misi slavljenoj u Getsemanskome vrtu, u dolini Jošafat. Taj će događaj ostati u sjećanju ne samo zbog toga što je to bilo prvo javno slavlje jednoga pape u Jeruzalemu, nego i zato što je održan u zadivljujućem prostoru – između Maslinske gore i Brda hrama. Na Misi se okupilo samo oko 3000 vjernika, smjestivši se među stablima maslina, i aktivno sudjelovalo na euharistijskome slavlju. Očekivalo se barem još toliko ljudi, ali brojnim je katolicima, zbog pretjeranih mjera sigurnosti, bio uskraćen pristup dolini.
U Svetoj zemlji ima mjesta za sve! Dok potičem vlasti da poštuju i podupiru kršćansku prisutnost, u isto vrijeme želim vam zajamčiti solidarnost, ljubav i potporu cijele Crkve i Svete Stolice – rekao je Sveti Otac na Misi tijekom koje je ponovno govorio o iseljavanju kršćana iz Svete zemlje, koje je nazvao velikim kulturnim i duhovnim osiromašenjem. Nalazeći se danas pred vama, želim istaknuti teškoće, frustracije, muku i trpljenje koje su mnogi od vas podnijeli zbog sukoba koji su pogodili ove krajeve, kao i gorko iskustvo preseljenja s kojim su se suočile brojne vaše obitelji i – ne daj Bože – koje bi ga još mogle iskusiti. Nadam se da je moja nazočnost ovdje znak da niste zaboravljeni, da je vaša ustrajna prisutnost, kao i vaše svjedočanstvo, doista dragocjena u Božjim očima, te da su čimbenik budućnosti ovih krajeva – naglasio je Sveti Otac.
Jeruzalem treba doista učiniti „gradom mira“ – istaknuo je nadalje Papa. Poput mikrokozmosa našega globaliziranog svijeta, ovaj grad, ako treba živjeti svoj univerzalni poziv, on treba biti mjesto koje poučava univerzalnosti, poštovanju drugih, dijalogu i uzajamnome razumijevanju; on treba biti mjesto na kojemu su predrasude, neznanje i strah koji ih podupire nadvladani čestitošću, poštenjem i traženjem mira. Među ovim zidovima ne bi trebalo biti mjesta za zatvorenost, diskriminaciju, nasilje i nepravdu. Oni koji vjeruju u Boga milosrđa – izjašnjavali se oni Židovima, kršćanima ili muslimanima – trebaju biti prvi koji će promicati kulturu pomirenja i mira, ma koliko polagan može biti postupak i mučan teret sjećanja iz prošlosti – naglasio je Sveti Otac na misi u dolini Jošafat.