Papa u Madabi i džamiji Hussein Bin Talal

Nakon Brda Nebo, Sveti je Otac otišao u Madabu, mjesto 40-ak kilometara udaljeno od Ammana, kako bi blagoslovio temelje za Sveučilište Latinskoga patrijarhata u tom gradu. A današnje prijepodne u Jordanu, Papa je završio povijesnim posjetom džamiji Hussein Bin Talal u Ammanu, gdje se susreo s muslimanskim vjerskim vođama, i pritom istaknuo pozitivni prinos koji religije daju društvu ako su utemeljene na ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te na vrednoti ljudskoga razuma, i ako izbjegavaju bilo kakvu ideološku manipulaciju.
Srdačna dobrodošlica, kako dužnosnika tako i naroda, glavno je obilježje ovoga drugog dana Papina boravka u Jordanu. Posebno topla bila je dobrodošlica kršćanske zajednice u Madabi, koja je vrlo brojna, i koja je ispunila ulice kako bi pozdravila Svetoga Oca dok je u papamobilu prolazio gradom. Odgovorna je pak bila ona u džamiji u Ammanu, jer se u govoru Svetoga Oca, kao i u govoru princa Ghazija bin Muhammeda Bin Talala – kraljeva bratića koji je osobno zauzet u međureligijskome dijalogu – osjetila svijest o sadašnjim ključnim trenucima za međureligijski dijalog i za traženje novih ravnotežâ mira i suradnje na području Srednjega Istoka te u svijetu.
I Sveti Otac i princ Ghazi pokazali su kakvo bi trebalo biti zajedničko zalaganje kršćanâ i muslimanâ kako bi se povećalo razumijevanje i suradnja, ali i uzajamno poštovanje razlika. Sveti je Otac to zalaganje konkretno istaknuo u potpori odgojnome području, i to u prihvatu svjetla koje religija može donijeti ako ona nije izopačena ljudskim interesima. Dobar je odgoj prvi korak za osobni razvoj, kao i za mir i napredak ove regije – rekao je Sveti Otac i pritom istaknuo vrednotu odgojnih ustanova koje u Jordanu vodi i kršćanska zajednica, te u utemeljenju ovoga novog sveučilišta, otvorenoga za kršćane i muslimane. To će sveučilište dati mogućnost za obogaćivanje drugim stajalištima, te za odgoj studenata na razumijevanje, snošljivost i mir. Religija je iskrivljena kada je primorana služiti neznanju i predrasudama, preziru, nasilju i zlorabljenju – primijetio je Papa - Tu ne vidimo samo izopačenost religije, nego i ljudske slobode, kao i sužavanje i zasjenjenje uma. Takav rezultat očevidno nije moguće izbjeći. Kada promičemo odgoj, bez sumnje izražavamo svoje pouzdanje u dar slobode – napomenuo je Sveti Otac.
Drugi element u zajedničkim naporima kršćana i muslimana, Sveti je Otac istaknuo u otvaranju obzorâ ljudskoga uma, i znanstvenoga i tehnološkoga napretka. Korištenju znanstvene spoznaje potrebna je svjetlost etičke mudrosti. Ta je mudrost nadahnula Hipokratovu prisegu, Opću povelju o ljudskim pravima iz 1948. godine, Ženevsku konvenciju, kao i druge važne međunarodne kodekse. Stoga je Papa, obraćajući se jordanskim kršćanskim studentima u Madabi, napomenuo kako su pozvani biti graditelji pravednoga i mirnoga društva koje čine ljudi različitoga religijskog i etničkog podrijetla. Takve stvarnosti – to želim još jednom istaknuti – ne smiju voditi do podjele, nego do uzajamnoga obogaćivanja. Poslanje i poziv Sveučilišta u Madabi jest upravo to da vam pomogne u što potpunijem sudjelovanju u toj plemenitoj zadaći – naglasio je Papa.
Na susretu s muslimanskim vjerskim vođama i rektorima jordanskih sveučilišta u džamiji Al Hussein u Ammanu, Sveti je Otac izrazio zabrinutost zbog činjenice da mnogi religiju smatraju uzrokom podjelâ u svijetu. Zbog toga ne možemo ne biti zabrinuti što danas neki, i to sve ustrajnije, smatraju da religija ne uspijeva u svojoj težnji da po svojoj naravi bude graditeljica jedinstva i sklada, izraz zajedništva između ljudi i Boga – napomenuo je Papa. Nažalost, opreke, napetosti i podjele među sljedbenicima različitih vjerskih tradicija zacijelo se ne mogu zanijekati – primijetio je Papa, te dodao – Pa ipak, isto tako se ne priznaje da je često ideološka manipulacija religije, ponekad u političke svrhe, stvarni katalizator napetosti i podjela, a nerijetko i nasilja u društvu. U takvoj situaciji, u kojoj protivnici religije nastoje, ne samo jednostavno ušutkati njezin glas nego i zamijeniti ga svojim, posebno se jako osjeća potreba da vjernici budu vjerni svojim načelima i svojim vjerovanjima – primijetio je Papa.
Sveti je Otac svoj govor u džamiji završio ponovno pozivajući kršćane i muslimane na zajedničku zadaću, odnosno na razvoj širokih mogućnosti ljudskoga razuma, u kontekstu vjere i istine. Razum se ističe kada je prosvijetljen svjetlom Božje istine, i na taj način se osnažuje u zalaganju za postizanje svojega cilja u služenju čovječanstvu. Tako se širi, umjesto da bude manipulirana ili sužena, i javna rasprava. Zbog toga je Papa na koncu ohrabrio sve da nadvladaju vlastite posebne interese, a to se odnosi i na upravitelje i društvene vođe koji trebaju služiti općem dobru sviju. Baš zbog toga što iz našega ljudskog dostojanstva proizlaze opća ljudska prava, ona vrijede jednako za svakoga muškarca i ženu, bez obzira kojoj religijskoj, društvenoj ili etničkoj skupini pripadali. Pod tim vidikom moramo primijetiti da pravo na vjersku slobodu ide dalje od pitanja bogoštovlja, te uključuje i pravo – posebice za manjine – na pravedan pristup tržištu rada i drugim područjima civiliziranoga života – naglasio je na koncu Sveti Otac.