Odnos s muslimanima

Na skupu u Bordeauxu održanome 27. i 28. travanja na poticaj Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE), predstavnici europskih biskupskih konferencija za dijalog s muslimanima zaključili su da se približavanje europskim muslimanima ne može ostvariti ako ih se smatra došljacima. Uz izaslanike iz Portugala, Španjolske, Francuske, Engleske, Belgije, Njemačke, Švicarske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Poljske, Italije, Malte, Skandinavskih zemlja, Austrije i Turske, na skupu su govorili kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, te nekoliko stručnjaka za dijalog s muslimanima. U većini europskih država muslimani pripadaju drugom, trećem, četvrtom pa čak i petom naraštaju, a osobe rođene i odgojene u Europi sasvim se priznaju europskim građanima – stoji u zaključnome priopćenju Vijeća europskih biskupskih konferencija.
Sudionici su istaknuli da dijalog između katolika i muslimana može pridonijeti izgradnji zajedničkih stajališta o bioetičkim pitanjima, ulozi religije u javnome životu, o čemu već postoji izvjesna suglasnost. Uz ostale izazove za međureligijski dijaloga, sudionici su spomenuli miješane brakove, odgoj, integraciju mladih muslimana u škole i pokrete katoličke mladeži, te izgradnju džamija i minareta. Papinsko vijeće za međureligijski dijalog je u posljednjim mjesecima pripremilo dokument s uputama za dijalog između katolika i muslimana, koji će objaviti nakon ljeta.
Otvarajući skup, kardinal Jean-Louis Tauran spomenuo je pismo 138 učenih muslimana, rekavši da je ono potaknulo prvi susret Katoličko-muslimanskoga foruma, održanoga u studenome prošle godine. Osim toga istaknuo je „važnost i složenost“ dijaloga s muslimanima, čija je nazočnost sada u Europi, za razliku od drugih razdoblja, posvema miroljubiva“. Prema kardinalovu mišljenju, dijalog s muslimanima je prigoda za produbljivanje naše vjere i za njezino svjedočenje i obrazlaganje, a dijalog mora biti „iskren bez ustupaka relativizmu“.
Na govornici su se izmjenjivali razni stručnjaci za dijalog s muslimanima, primjerice Andrea Pacini, autor studije o mladim muslimanima u Europi, Martino Díez, predsjednik zaklade za potporu dijalogu u zemljama s muslimanskom većinom Oasis iz Venecije, te otac Hans Vöcking, stručnjak za islam pri Vijeću europskih biskupskih konferencija. Pacini je istaknuo potrebu povezivanja triju čimbenika za shvaćanje muslimanskoga europskog identiteta: odnos s „etničkim“ islamom prvih muslimanskih useljenika, odnos s europskim društvom, te utjecaj izvaneuropskih muslimana. On je ujedno istaknuo postojeću razliku između tradicionalnog islama vezanog uz zemlju podrijetla i osobnoga oblika islama vezanog uz europsku kulturu, u nekim je slučajevima liberalniji, a u drugim je kao „nova ortodoksna“ struja. Svratio je pozornost na nove oblike organiziranja u dijalogu s europskom kulturom, koje nema isključive vjerske ciljeve. Martino Díez je pak na skupu u Bordeauxu predstavio projekt Oasis, koji je 2004. godine pokrenuo kardinal Angelo Scola, venecijanski patrijarh, potom se osvrnuo na identitet sugovornika, upozoravajući kako se može vrlo lako „pasti u stereotipe koji ne odgovaraju stvarnosti“. Osim toga, istaknuo je važnost polutanstva, koje „ne treba smatrati tragedijom, nego prigodom za povećavanje mogućnosti suživota između osoba različitih kultura“, dodavši kako će dijalog biti nemoguć bez uzajamnoga priznavanja. Otac Hans Vöcking je pak govorio o dugotrajnom radu Vijeća europskih biskupskih konferencija u dijalogu s drugim kršćanskim crkvama i s muhamedanstvom, ustvrdivši kako Crkva mora preispitati svoj pristup toj problematici. Prije trideset godina, muslimanska se nazočnost u Europi svrstavala u kategoriju potpore useljenicima. Sada, kada se muslimane smatra dijelom europskoga društva, njihova nazočnost zahtijeva drugačiji pristup, koji ujedno mora biti pastoralni, društveni, vjerski i karitativni – pojasnio je otac Hans.
Zaključujući skup kardinal Tauran je govorio o osobama koje u Europi redovito idu u sinagogu, crkvu ili džamiju kao o „neizmjernom duhovnome bogatstvu koje mora biti na raspolaganu Europi“. Prema izvještaju Informativne vjerske agencije (SIR) Talijanske biskupske konferencije, kardinal je u zaključnome govoru istaknuo problem vjeronauka u školama i potrebu da se promisli kako ostvariti osnovnu pouku bez konfesionalizma.