Don Mislav Hodžić u Rimu postigao doktorat iz fundamentalne teologije

Don Mislav Hodžić, svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, obranio je 5. svibnja na Papinskom Sveučilištu Gregoriana doktorsku disertaciju iz fundamentalne teologije na temu La genesi della fede. La formazione della coscienza credente tra "essere riconosciuto" ed "essere riconoscente", pod vodstvom profesora benediktinca P. Elmara Salmanna. Polazeći od širega konteksta Petrova poziva iz 1 Pt 3,15-16 ("Gospodin – Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svima koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti") te Pavlove konstatacije iz Gal 4,9 ("kad ste spoznali Boga – zapravo kad je Bog spoznao vas"), doktorska teza za cilj ima rekonstrukciju i novi model teološkoga traktata De fide, ukazujući na uzajamno prepoznavanje/priznavanje čovjeka i Boga kao dinamičnog procesa u kojem se rađa vjera, s nakanom nadilaženja odvojenosti iskustvenog i refleksivnog momenta u teologiji.
Radnja je podijeljena u četiri dijela. U prologu je ilustrirana problematika identiteta i zadaće te moguće rješenje i perspektiva fundamentalno-teološke discipline. Prvi dio, zatim, analizira dva velika autora/autoriteta teologije 20. stoljeća, Hansa Urs von Balthasara i Karla Rahnera pod mistagoško-iskustvenim vidom (estetsko-dramatskim i anonimno-transcendentalnim) evidentirajući njihove vlastite "teologije vjere" s ciljem pronalaženja najvažnijih fenomenoloških i teoretskih značajki. Drugi dio istražuje dva različita stila suvremenoga predavanja teologije: model Pierangela Sequerija, profesora u Milanu, te model Jürgena Werbicka, profesora u Münsteru. Ova dvojica teologa u temeljima svojih teoloških postavki imaju upravo kategorije "vjerničke s(a)vijesti" i "temeljnoga povjerenja" (Sequeri) te "uzajamnoga prepoznavanja/priznavanja" i molitve (Werbick), tj. ključne termine te doktorske teze. Vrhunac rada je epilog u kojem je predstavljena sinteza najvažnijih elementa koji su-djeluju na putu vjere na tri razine: antropološkoj, kristološkoj i teološkoj. Radnja se zaključuje analizom evanđeoskoga izvještaja o Isusovom ukazanju učenicima na putu u Emaus, kao istinskim modelu teološkoga govora o putu do vjere.
Komisiju za obranu doktorata činili su profesori s Gregoriane prof. Aparicio-Valls, P. Salmann i prof. Dotolo. Uz njih, ovom svečanom akademskom činu nazočili su njegovi roditelji i brat, kolege iz Državnoga tajništva s prisjednikom mons. Gabrielom Cacciom, članovi Papinske crkvene akademije i njezin predsjednik nadbiskup mons. Beniamino Stella, pitomci Papinskoga hrvatskoga zavoda zajedno s rektorom mons. Jurom Bogdanom, prof. Emilio Marin, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Italiji Tomislav Vidošević, veleposlanik Republike Crne Gore pri Svetoj Stolici Antun Sbutega veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Jasna Krivošić-Prpić te ostali brojni prijatelji i gosti. Don Mislav Hodžić je zaređen za svećenika 23. lipnja 2002. u splitskoj prvostolnici, a do odlaska na postdiplomski studij u Rim 2004. godine vršio je službu župskoga vikara u konkatedralnoj župi Sv. Petra u Splitu te službu nadbiskupijskoga povjerenika za pastoral mladih.