O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari priredio je 23. travnja, prigodom Papina dana, svečano primanje u Nuncijaturi na zagrebačkome Ksaveru, na kojemu su, uz hrvatske biskupe, nazočili i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, predstavnici Vlade Republike Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, veleposlanici, šefovi diplomatskih misija i međunarodnih organizacija te predstavnici ostalih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj. Nuncij Cassari tom je prigodom podsjetio kako papa Benedikt XVI. neprestano poziva sve – kršćane, kao i sve ljude dobre volje – na zajedničko djelovanje u korist općeg dobra, a ujedno je podsjetio na njegovo zalaganje za ujedinjenje kršćana, kao i na otvorenost za međureligijski dijalog i dijalog s različitim kulturama. Apostolski nuncij također je kazao da je Papino pravo i dužnost neumorno predlagati i braniti načela i vrednote koji proizlaze iz evanđelja i nauka Crkve; osobito dostojanstvo ljudske osobe, obranu života u svim njegovim etapama, zaštitu obitelji utemeljene na ženidbi muškarca i žene te izgradnju pravednog i solidarnog svijeta. Papa uvijek poziva na nadu, pa tako i u teškim trenucima, kao što je sadašnje burno gospodarsko stanje koje osobito pogađa najslabije i najsiromašnije – istaknuo je nuncij Cassari, dodavši kako Crkva u Hrvatskoj o svim ovim prioritetnim temama može svjedočiti i predstavljati ih bez straha, zahvaljujući i odličnim odnosima između Republike Hrvatske i Svete Stolice, kao i između biskupa i odgovornih političara.
Franjevačke obitelji proslavile su jučer u Svetištu Majke Božje Trsatske 800. obljetnicu svojega postojanja, a tom je prigodom svečano euharistijsko slavlje u trsatskoj bazilici predvodio riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić. Govoreći o ovome značajnom jubileju, on je podsjetio na prinose koje su dali franjevci i franjevke, nazvavši ih “dubokim tragom svjetlosti u našoj Crkvi“.Sveti Franjo, kao i nijedan drugi svetac, nije za Crkvu samo povijesna ličnost. Naše sjećanje treba biti crkveno sjećanje u kojemu sveci i njihove karizme žive i djeluju i danas – kazao je u propovijedi riječki nadbiskup. Podsjetivši kako ni sveti Franjo nije odmah razumio što Gospodin od njega hoće, nadbiskup je potom kazao da je i u današnje vrijeme potrebno moliti za milost prepoznavanja onoga što Gospodin od nas očekuje. Nesumnjivo, Crkva i u današnje vrijeme ima potrebu za onima koji će na nov način ispričati veličanstvenu priču o Isusu Kristu i upravo je to zadaća sljedbenika svetoga Franje, a visoki jubilej trebao bi biti poticaj za novo pokretanje duša i umova našega vremena – poručio je sljedbenicima svetoga Franje riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Na požeškome groblju Krista Kralja 24. travnja pokopani su zemni ostaci sestre Celina od Presvetoga Srca Isusova, u građanstvu Katice Princip, poglavarice samostana sestara klarisa u Požegi. Sprovodne obrede predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević, koji je podsjetio na životni put sestre Celine. Ona je bila među sestrama kojima dugujemo zahvalnost za dolazak klarisa u Požešku biskupiju, u godini Velikoga Jubileja. Sestre su prihvaćene kao poseban dar mladoj mjesnoj Crkvi u kojoj su prvotno preuzele apostolat molitve i žrtve za duhovna zvanja i svećeničku svetost – istaknuo je biskup Škvorčević. O desetoj obljetnici utemeljenja Požeške biskupije, na Blagovijest 2007. godine, uz dopuštenje Svete Stolice i kanonski je uspostavljen Samostan sestara klarisa u Požegi, a s. Celina izabrana za prvu poglavaricu. Ubrzo nakon toga otkrit će se da ju je pogodila teška bolest. Ispunivši svoje poslanje mogla je smirena u Gospodinu otići u vječnost, a preminula je u šezdesetoj godini života, baš kao i sveta Majka Klara – kazao je biskup Škvorčević, koji je požeške klarise pozvao da i pomoću primjera preminule sestre Celine nastave iščitavati Božju volju te da vjerno ustraju na putu kojim su zajedno s njom krenule.