Nakon usvajanja zaključnoga dokumenta, Konferencija Ujedinjenih naroda protiv rasizma
nastavila je raspravu. U srijedu popodne (22. travnja) govorio je vatikanski predstavnik,
nadbiskup Silvano Maria Tomasi poželjevši da usvojeni dokument pridonese borbi protiv
rasnih diskriminacija, ksenofobije i nesnošljivosti. Ipak, istaknuo je, da osam godina
nakon održavanja prve konferencije u Durbanu, 2001. godine, još uvijek nisu u potpunosti
primijenjene donesene odluke. Nadbiskup, pošto je potvrdio žaljenje Svete Stolice
zbog ekstremnih političkih i uvrjedljivih stajališta iranskoga predsjednika, istaknuo
je kako se treba boriti protiv diskriminacije djece i žena, izbjeglica, stranaca i
općenito različitih koji izazivaju nerazumne strahove i barbarske čine sve do genocida
i etničkoga istrjebljivanja. Nadbiskup se posebno osvrnuo na razarajuće učinke sveze
između rasizma i siromaštva. U razgovoru za naš radio nadbiskup je ustvrdio da
postoji izravna veza između krajnjega siromaštva i diskriminacije, stoga se moramo
zauzimati da sva prava osoba, uključujući gospodarska i društvena, budu poštovana.
Sigurno ova gospodarska kriza se najviše odražava na najsiromašnije jer ih još više
tjera u okolnost koja ih izlaže većoj diskriminaciji- istaknuo je nadbiskup. Na
primjedbu kako se na konferenciji nije govorilo o diskriminiranju kršćana, rekao je
kako je u ovome trenutku, prema podacima, oko 200 milijuna kršćana izloženo diskriminaciji,
zatvara ih se pa čak i ubija zbog njihove vjere. U svijetu najveća vjerska zajednica
koju se diskriminira jest kršćanska zajednica – ustvrdio je nadbiskup i dodao kako
je u svome izlaganju govorio o eugenetici, odnosno prenatalnoj diskriminaciji: odlučuje
se tko treba a tko ne treba živjeti. Jasno je da je pravo na život prije drugih prava,
kada se krši to pravo, primjerice pobačajem, jasno je da ga se niječe, a to je najveći
oblik diskriminacije – zaključio je nadbiskup Tomasi. Na upit o rezultatima konferencije,
rekao je da je usvajanje zaključnoga dokumenta veoma pozitivan znak, to nije bezvrijedan
rezultat jer smo mjesecima radili na dokumentu da bude prihvatljiv zapadnim i muslimanski
državama, kao i državama koje sudjeluju u skupštini Ujedinjenih naroda. Stoga bih
rekao da ovaj plod zajedničkoga napora nije zanemariv, da obećava dobro za budućnosti,
u smislu da postignuto dogovor oko nekih tema kao što je sloboda izražavanja, zaštita
prava vjernika i nevjernika, priznavanje da antisemitizam, kristijanofobiju i islamofobiju
treba osuditi, potreba da se pamti Holokaust kao tragedija koja nas mora poticati
na suzbijanje sličnih nesreća, a također druge točke sporazuma otvaraju vrata da se
u budućnost svedu razlike u drugim područjima, kao primjerice u Vijeću za ljudska
prava gdje bi se sada moglo stvoriti ozračje učinkovitije suradnje u sučeljavanju
s aktualnim problemima – zaključio je nadbiskup Tomasi.