O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Konferencija za novinare prigodom 38. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije održana je danas u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, a o temama zasjedanja govorili su predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić, zatim predsjednik Komisije HBK „Justitia et Pax“ pomoćni zagrebački biskup dr. Vlado Košić te predsjednik Hrvatskoga Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak. Glavne teme zasjedanja bile su Crkva i mediji, svećenici i laici koji su podnijeli mučeništvo u doba komunizma, 600. obljetnica svetišta u Ludbregu, osnivanje novih biskupija u čemu, kako je rečeno, konačnu riječ uvijek ima Sveta Stolica, a jedna od tema zasjedanja bila je i Crkva pred novim religioznim pojavama – izvijestio je nadbiskup Devčić, koji se posebno osvrnuo na temu odnosa Crkve i medija, iznijevši zapažanje kako je u Hrvatskoj vrlo prisutna monopolizacija vlasništva nad medijima, što kao posljedicu ima osiromašenje i komercijalizaciju medijskih sadržaja. Govoreći potom o novim religioznim pojavama, kako unutar tako i izvan Crkve, nadbiskup Devčić je istaknuo potrebu osposobljavanja vjernika za prepoznavanje onoga što je u svim tim gibanjima pozitivno, kao i mjere u kojoj je u skladu s autentičnim učenjem Crkve.
U nastavku tiskovne konferencije novinarima se obratio biskup Mrzljak koji je govorio o planovima koje Hrvatski Caritas planira poduzeti u trenutačnoj krizi. Rekao je kako je na zasjedanju istaknuta potreba da se djeluje na sve tri razine: nacionalnoj, biskupijskoj i župskoj, ali da je ova potonja osobito važna jer je najbliže ljudima. Biskupi su stoga potaknuli organizirani Caritas u župama i istaknuli kako Caritas može poticati i druge koji mogu pomagati – kazao je biskup Mrzljak. Biskup Košić govorio je o svećenicima i vjernicima koji su podnijeli mučeništvo u doba komunizma, istaknuvši kako je u tome najvažnije otkriti istinu koja je dugo vremena prikrivana, ali i procesuirati one koji su za zločine odgovorni.
Biskup Košić također je izvijestio novinare kako će se u organizaciji Predsjedništva Vijeća europskih biskupskih konferencija, čiji je dopredsjednik zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u Zagrebu 9. lipnja ove godine održati skup „Odnos Crkve prema krizi“, a tom prigodom će se Predsjedništvo Vijeća europskih biskupskih konferencija susresti s predsjednicima Komisija „Justitia et Pax“ iz čitave Europe.
Izložba uoči 10. obljetnice uspostave Gospićko-senjske biskupije, na temu događaja vezanih za osnivanje i djelovanje ove biskupije i imenovanja njezinoga prvog biskupa, otvorena je 20. travnja u Senju. Ravnateljica muzeja u Senju Blaženka Ljubović pojasnila je poruke izložbe, a jedna od njih jest i ona o povijesnome kontinuitetu biskupijskog središta: od Krbave, Modruša, Otočca i Senja, pa do Gospića. Izložba putem fotografija i novinskih članaka prati sve godine od osnivanja biskupije do danas, a važan dio posvećen je ideji i realizaciji projekta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović ovom je prigodom podsjetio kako smo u ne tako davnoj povijesti s tugom gledali kako nestaju crkvene institucije, počevši od dolaska Turaka, kada je krbavski križ postao simbol raseljavanja, a Krbavska bitka simbol stradanja. Ako se stradanje i patnja dobro shvate, one nisu samo muka, već i pozitiva – riječi su biskupa Bogovića, koji se na koncu osvrnuo i na projekt Crkve hrvatskih mučenika, na kojemu mnogi čestitaju, ali su se od mnogih morali otrpjeti i udarci, i to – kako je kazao biskup – i s lijeva i s desna.
Knjiga „Pater Rupert – život za Boga i duše“ predstavljena je 22. travnja u franjevačkoj crkvi Presvetoga Trojstva u Slavonskome Brodu. Nakon mise zadušnice koju je za fra Ruperta predvodio fra Željko Železnjak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda, o knjizi su uz autora o. Božidara Nagya govorili provincijal Železnjak i fra Rajko Gelemanović. Rupert Rozmarić, krsno Herman, rođen je 1921. godine u Štrigovi, u Međimurju, a u Red manje braće ulazi 1938. godine na Trsatu. Bio je skroman, jednostavan, uslužan franjevac, revan ispovjednik, čovjek duboke pobožnosti, gorljivi štovatelj Srca Isusova, uzor Kristova svećenika kojega ništa ovozemaljsko nije zanimalo, jer je živio samo za Boga i spasenje duša. Iza sebe nije ostavio napisane knjige, velike pothvate, udruge, organizacije, ali ono po čemu se najviše isticao jest ljubav i briga za bolesnike koja je sezala do pravog heroizma. Svojom molitvom i pokorom, apostolskim zalaganjem i svjedočenjem suprotstavljao se pošastima tadašnjega komunističkog bezboštva. U mjestima gdje je djelovao, osobito u Slavonskome Brodu, gdje je bio najduže, ostavio je neizbrisiv trag – istaknuto je između ostaloga na predstavljanju knjige o fra Rupertu Rozmariću, koji je svoj ovozemaljski život završio u Zagrebu, 1991. godine.