2009-04-20 18:21:33

Obilježena četvrta obljetnica izbora kardinala Josepha Ratzingera za Petrova nasljednika


Jučer je dakle obilježena četvrta obljetnica izbora kardinala Josepha Ratzingera za Petrova nasljednika. U protekle četiri godine Papa je jedanaest puta bio na apostolskim putovanjima, a dvanaest puta u pastoralnim pohodima u Italiji, imenovao je 38 novih kardinala sa svih kontinenata, napisao dvije enciklike, jednu postsinodnu pobudnicu o Euharistiji, prvi svezak djela „Isus Nazarećanin“, te stotinjak govora, pisama, poruka i homilija. Ostat će nezaboravljeni posjeti Auschwitzu, Plavoj džamiji u Turskoj te govor u Ujedinjenim narodima. Osim tih datuma i brojki, pontifikat Benedikta XVI. se odlikuje po trajnom i tihom svakodnevnom naviještanju spasonosne Riječi.
Pontifikat može se sažeti u riječi Benedikta XVI. izgovorene 15. ožujka u nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, uoči apostolskoga putovanja u Afriku: Idem – rekao je – svjestan da onima koje susretnem ništa drugo nemam predložiti i donijeti osim Krista i Radosne vijesti njegova križa, otajstva najveće ljubavi, ljubavi Božje koja pobjeđuje svaki ljudski otpor i omogućuje praštanje i ljubav čak i prema neprijateljima. Te su riječi odraz nagovora prije molitve Anđeo Gospodnji od 18. veljače 2007. godine: Ljubiti neprijatelja srž je 'kršćanske revolucije, koja se ne oslanja na strategije gospodarske, političke ili medijske moći. Revolucija ljubavi se u konačnici ne uzda u ljudske snage, nego je dar Božji koji se postiže pouzdajući se jedino i bezrezervno u Božju milosrdnu dobrotu. To je novost evanđelja, koje tiho mijenja svijet.To je hrabrost 'malenih', koji vjeruju u Božju ljubav i šire je po cijenu života – istaknuo je Sveti Otac.
Svakodnevna kateheza Benedikta XVI. jednostavna je ali duboka, jasna i točna, ona se odvija na tračnicama istine i ljubavi, a zrači odličja papine osobnosti: osjetljivost duše i oštroumnost, koja ga čine „blagim i odlučnim pastirom“ jezgrovita i vedra stila. Papa govori o biti problema i tako potiče na razmišljanje. Potiče modernost na otvaranje razuma, da se laički služi sumnjom u svijetu za koji „kažu“ da je sve više pod utjecajem jednostranoga mišljenja. Nedavno smo vidjeli: usudio se dirnuti modernu dogmu o prezervativu. Zanemarujući uporna medijska izobličavanja koja iskrivljuju smisao Papinih riječi, brojnima je njegovo mišljenje pomrsilo račune, premda su činjenice na njegovoj strani: U Africi je, gdje se osobito računalo s prezervativima, porasla zaraza sidom. Smanjila se, naprotiv, tamo gdje se borba usredotočila na bračnu vjernost i apstinenciju.
A gdje su milijuni mrtvih prouzročenih tobože „neprihvatljivim“ propovijedanjem Crkve? Papa je već tijekom prve godine svoga pontifikata istaknuo prave uzroke: nepoštena „trgovina oružjem“, ratovi, raspirivani „interesima velikih sila“, iskorištavanje zemaljskih zaliha“, „neprekinuto kolonijalno izrabljivanje“, dok Crkva drži 30% centara za liječenje od side, a s misionarima i svojim dragovoljcima svaki dan radi uz bok siromašnih. Africi treba – ustvrdio je – nakon razaranja koja smo donijeli iz Europe, naša bratska pomoć. Papa poziva naročito mlade da razmišljaju svojom glavom, da se istinski zabave pitanjem o Bogu, da traže njegovo lice. Dragi mladi prijatelji, upravo je danas važno: ne prepustiti da vas u životu povlače amo-tamo, ne zadovoljiti se onim što svi misle, govore i čine. Žuditi za Bogom i tražiti Boga. Ne dopustite da se pitanje o Bogu rasplini u vašim dušama, žudnja za onim što je veće. Želja da se upozna On – njegovo lice – kazao je papa u homiliji na Cvjetnicu 2007. godine.
S posebnom ustrajnošću Benedikt XVI. obavlja svoju službu za jedinstvo Crkve. U nedavnome pismu katoličkim biskupima u cijelome svijetu o povlačenju izopćenja biskupa koje je posvetio biskup Marcel Lefebvre, objavljenom 12. ožujka Papa se osjeća „ožalošćen činjenicom da su i katolici, koji su u konačnici trebali bolje poznavati kako stoje stvari, smatrali da ga moraju napasti „neprijateljstvom spremnim za napad“. Podsjeća one koji se „ističu velikim braniteljima II. vatikanskoga sabora“ da „tko želi biti poslušan Saboru“, mora prihvatiti vjeru ispovijedanu tijekom stoljeća i ne može sjeći korijene na kojima se hrani stablo“. A u Crkvi, gdje se ponekad nažalost i danas – istaknuo je – ugriza i razdire zbog „loše tumačene slobode“, poziva da „se nauči najviši prioritet: ljubav“. U homiliji pak na misi posvete ulja na Veliki četvrtak citira riječi njemačkog filozofa Nietzschea koji prezire „poniznost i poslušnost kao ropske vrline“, Benedikt XVI. poziva svećenike na ispit savjesti: teže li za osobnim ostvarenjem, osobnom voljom ili žele slijediti Krista; živi li se zaista od riječi Božje ili se radije prepuštamo da nas vode riječi svijeta koje se nameću kao „prevladavajuće mišljenje“.
Ne smije se zaboraviti molitvu koju je Papa izrekao na početku svoga pontifikata, 24. travnja 2005. godine: „Molite za mene da naučim sve više ljubiti svoje stado – vi, sveta Crkva, svatko posebno i svi zajedno. Molite za mene, da iz straha ne pobjegnem ispred vukova. Molimo se jedni za druge, da nas vodi Gospodin i da naučimo jedni druge voditi.“







All the contents on this site are copyrighted ©.