Papina kateheza na općoj audijenciji - 15. travnja 2009.
Papa Benedikt XVI. je na današnjoj općoj audijenciji, na trgu svetoga Petra, pred
više od trideset tisuća hodočasnika govorio o značenju i vrijednosti događaja Uskrsa
za sve kršćane. Draga braćo i sestre, redovita opća audijencija srijedom danas je
prožeta onom uskrsnom radošću, koju nijedno trpljenje i bol ne mogu odagnati, jer
je to radost koja izvire iz sigurnosti da je Krist, svojom smrću i uskrsnućem, jednom
zauvijek trijumfirao nad zlom i smrću: "Krist je uskrsnuo! Aleluja!", pjeva Crkva
u veselju. To se slavljeničko ozračje, ti tipični uskrsni osjećaji, produljuju ne
samo na ovaj tjedan – uskrsnu osminu – već traju punih pedeset dana, sve do Pedesetnice.
Štoviše, uskrsno otajstvo obuhvaća cio tijek našega života. Ovo nam liturgijsko vrijeme
pruža mnoge biblijske tekstove i poticaje na razmišljanje koji pomažu dublje proniknuti
značenje i vrijednost Uskrsa. "Via crucis", križni put, koji smo u Svetom trodnevlju
ponovno prošli s Isusom sve do Kalvarije, iznova proživjevši njegovu bolnu patnju,
na svečanom Vazmenom bdijenju je postao utješan "via lucis", put svjetla i duhovnog
preporoda, nutarnjeg mira i nepokolebljive nade. Nakon plača, nakon izgubljenosti
Velikog petka, kojeg je slijedila tišina Velike subote bremenita iščekivanjem, u osvit
"prvog dana nakon subote" ponovno je snažno odjeknuo navještaj Života koji je pobijedio
smrt: "Dux vitae mortuus / regnat vivus – Vođa živih pade tada, / i živ živcat opet
vlada!" Potresna novost uskrsnuća je tako važna da je Crkva ne prestaje proglašavati
i proteže njezin spomen osobito na svaku nedjelju: svaka je nedjelja, naime, Dan Gospodnji
i tjedni Uskrs Božjeg naroda. Naša istočna braća, gotovo u želji da što jasnije naglase
to otajstvo spasenja koje zahvaća naš svakodnevni život, na ruskom jeziku taj dan
zovu "dan uskrsnuća" – kazao je Sveti Otac. Zato je temeljno za našu vjeru i za
naše kršćansko svjedočenje naviještati uskrsnuće Isusa iz Nazareta kao stvarni, povijesni
događaj o kojem postoje mnoga i vjerodostojna svjedočanstva. Snažno to ističemo jer,
i u ovim našim danima, ima onih koji pokušavaju zanijekati njegovu povijesnost i tvrde
da je evanđeosko izvješće mit te ponavljaju i podastiru stare i već otrcane teorije
kao nove i znanstveno potvrđene. Sigurno da uskrsnuće nije za Isusa bilo tek puki
povratak u prethodni zemaljski život. U tom slučaju, naime, bilo bi nešto što pripada
prošlosti: prije dvije tisuće godina jedan je čovjek uskrsnuo, vratio se u prethodni
život, poput, primjerice, Lazara. Uskrsnuće se postavlja u jednu drugu dimenziju:
to je prijelaz u sasvim novu i duboku dimenziju života, koja se tiče i nas, koja obuhvaća
cijelu ljudsku obitelj, povijest i sav svemir. Taj događaj, koji je uveo novu dimenziju
života i raskrilio ovaj naš svijet prema vječnom životu, promijenio je život očevidaca
kao što to pokazuju evanđeoska izvješća i drugi novozavjetni spisi; to je navještaj
kojeg su cijeli naraštaji muškaraca i žena tijekom stoljeća s vjerom prihvaćali i
svjedočili, nerijetko i po cijenu vlastite krvi, znajući da upravo tako ulaze u tu
novu dimenziju života. I ove godine, na Uskrs, u svakom kutku zemlje, odzvanja nepromijenjena
i uvijek nova radosna vijest: Isus koji je umro na križu uskrsnuo je, živi slavan
jer je porazio moć smrti, uveo je čovjeka u novo zajedništvo života s Bogom i u Bogu.
To je pobjeda Uskrsa, naše spasenje! I sa svetim Augustinom možemo pjevati: "Kristovo
uskrsnuće je naša nada!", jer nas uvodi u novu budućnost – istaknuo je Papa. Isusovo
uskrsnuće je temelj naše čvrste nade i baca svjetlo na čitavo naše zemaljsko putovanje,
uključujući ljudsku zagonetku boli i smrti. Vjera u Krista raspetoga i uskrsloga je
srce cijele evanđeoske poruke, srž našega "Vjerovanja". Te osnovne postavke našega
"Vjerovanja" opisane su u poznatom ulomku iz Pavlove Prve poslanice Korinćanima (15,
3-8) gdje Apostol, da bi odgovorio nekima iz korintske zajednice koji su, paradoksalno,
s jedne strane naviještali Isusovo uskrsnuće, a s druge nijekali uskrsnuće mrtvih
– našu nadu –, prenosi vjerno ono što je on sam – Pavao – primio od prve apostolske
zajednice o Gospodinovoj smrti i uskrsnuću. Draga braćo i sestre, dopustimo da
nas prosvijetli svijetlo Gospodina uskrslog. Prihvatimo ga s vjerom i velikodušno
prionimo uz evanđelje, kao što su to učinili povlašteni svjedoci njegova uskrsnuća;
kao što je učinio, godinama nakon njih, sveti Pavao koji je imao čudesan susret s
božanskim Učiteljem na putu za Damask. Ne smijemo zadržati samo za sebe navještaj
te Istine koja mijenja život. I s poniznim povjerenjem molimo: "Isuse, koji si uskrsnućem
od mrtvih predoznačio naše uskrsnuće, vjerujemo u Tebe!". Zaključit ću usklikom kojeg
je volio ponavljati Silvan od Gore Atos: "Raduj se, dušo moja. Uskrs je uvijek, jer
Krist uskrsli je naše uskrsnuće!". Neka nam Djevica Marija pomogne njegovati u nama,
i oko nas, to ozračje uskrsne radosti, da bismo bili svjedoci božanske ljubavi u svakoj
situaciji našeg života. Svima, još jednom, sretan Uskrs – ovim je riječima završio
današnju katehezu Benedikt XVI. Na današnjoj audijenciji bila je nazočna i skupina
hrvatskih hodočasnika koje je Papa srdačno pozdravio: Srdačno
pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito bogoslove i njihove poglavare! Uskrsli
Gospodin, koji je pobijedio smrt i darovao nam život, ukazao se učenicima, učvrstio
ih u vjeri i učinio ih svojim svjedocima. Ne bojte se vjerovati mu i posvetiti svoj
život Kristu, dijeleći s njim svoje radosti i teškoće. Hvaljen Isus i Marija!