Papino pismo Gordonu Brownu

Papa Benedikt XVI. je 30. ožujka, uoči održavanja sastanka na vrhu najrazvijenijih svjetskih ekonomija, nazvanog G20, uputio pismo britanskome premijeru Gordonu Brownu, jamčeći molitvu i želeći da se sudionici na susretu sučele s najžurnijim svjetskim problemima, posebice Afrike, koju je Papa nedavno posjetio. Gordon Brown je 31. ožujka odgovorio na Papino pismo.
Podsjećajući na nedavni posjet Gordona Browna Vatikanu, kada je Papu obavijestio o održavanju skupa G20 radi usvajanja globalnih mjera kako se ubuduće ne bi ponovila slična kriza, Benedikt XVI. se u ime Katoličke crkve i svoje osobno raduje ciljevima koje skup želi postići, podsjećajući da su svi uvjereni kako se kriza može riješiti odricanjem od nacionalnog egoizma i protekcionizma. Pišem ovu poruku na povratku iz Afrike, gdje sam rukom mogao dotaknuti stvarnost užasnoga siromaštva i kroničnoga isključenja, kao i ogromne ljudske resurse kojima obiluje taj kontinent a koje može staviti na raspolaganje cijeloga planeta – stoji u Papinoj poruci.
Papa upozorava kako u Londonu, isto kao i na prošlogodišnjem skupu u Washingtonu, subsaharsku Afriku predstavlja samo jedna država i nekoliko regionalnih organizacija. Ta činjenica mora potaknuti sudionike skupa na duboko razmišljanje, jer zbog krize upravo najviše trpe oni čiji se glas ne uvažava na političkome scenariju. A oni mogu dugoročno najviše pridonijeti napretku svih. Stoga treba primijeniti postojeće mehanizme i sredstva u okviru Organizacije ujedinjenih naroda i s njom povezanih agencija kako bi se čuo glas svih svjetskih država i kako bi svi prihvatili mjere i odluke usvojena na skupu G20 – piše Sveti Otac.
Papa preporučuje da se na skupu razmisli o glavnome uzroku sadašnje krize. Financijske krize nastaju u trenutku kada ekonomski djelatnici izgube povjerenje u sredstva i financijske sustave, te zbog nedostatka ispravnog etičkoga ponašanja. Financije i trgovina kao i proizvodni sustavi ljudske su sporedne tvorevine koje, kada postanu predmet slijepoga pouzdanja, u sebi nose korijen svoje propasti. Jedini pravi i čvrsti temelj je pouzdanje u čovjeka. Stoga sve predložene mjere za izlaz iz krize u konačnici moraju ponuditi sigurnost obiteljima i radnicima, a shodnim pravilima i nadzorima mora se ponovno uvesti etiku u financije. Sadašnja je kriza digla sablast brisanja ili drastičnoga smanjenja planova vanjske pomoći, naročito za Afriku i nerazvijenije zemlje. Potpora razvoju, uključujući povoljne trgovinske i financijske uvjete manje razvijenim državama, niti praštanje vanjskoga duga siromašnijih i zaduženih država, nisu prouzročili krizu stoga nije pravedno da siromašne zemlje budu njezine žrtve – upozorio je Papa.
Ako se glavni uzrok sadašnje krize treba tražiti u pomanjkanju etike u gospodarskim strukturama, onda nas kriza uči da etika nije „izvan“ nego unutar gospodarstva, te da ekonomija ne funkcionira ako u sebi nema etički čimbenik. Stoga, obnovljeno povjerenje u čovjeka, koje mora nadahnjivati svaki korak u rješavanju krize, najbolje će se ostvariti u hrabroj i velikodušnoj međunarodnoj suradnji, kadroj promicati stvarni i cjeloviti ljudski razvoj. Djelotvorno povjerenje u čovjeka, naročito u siromašnije muškarce i žene – Afrike i drugih svjetskih regija pogođenih krajnjim siromaštvom – bit će dokaz kako se odlučno želi izbjeći ponavljanje situacijâ sličnih današnjim – ustvrdio je Papa dodajući kako svoj glas želi ujediniti s glasom pripadnika drugih religija koje dijele uvjerenje da je jedan od glavnih zadataka našega doba iskorjenjivanje krajnjeg siromaštva do 2015. godine, na što su se obvezali državnici na milenijskome skupu Organizacije ujedinjenih naroda.