Religijski reciprocitet

„Vjerska sloboda i reciprocitet“ – vrlo je aktualna tema predložena na dvodnevnome međunarodnom skupu održanome na poticaj Fakulteta kanonskoga prava Papinskoga sveučilišta Svetoga Križa u Rimu. Skup je 26. ožujka otvorio kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Čini se shodnim da Crkva razmotri pojam „reciprociteta“ na međureligijskome području, te dade jasna načela primjenjivosti, neprelazne granice koje valja štititi u zemljama muslimanske tradicije, te putove koje valja prijeći tamo gdje katolici nepravedno trpe.
Već je Ivan XXIII., u enciklici 'Pacem in Terris' spominjao reciprocitet prava među različitim ljudima, dok je Pavao VI., u svojoj prvoj enciklici 'Ecclesiam Suam', reciprocitet povezivao s međureligijskim dijalogom – primijetio je kardinal Tauran. Na Saboru će se poslije govoriti o uzajamnome poštovanju duhovnoga dostojanstva, a u saborskoj konstituciji 'Gaudium et Spes' o zadaći Crkve da odgovori na pitanja ljudi o njihovim uzajamnim odnosima. Ivan Pavao II. će također, u apostolskome pismu 'Mulieris dignitatem', govoriti o reciprocitetu u odnosima između muškarca i žene, a u enciklici 'Redemptoris Missio' o međureligijskome dijalogu u smislu uzajamnoga obogaćivanja, dok je u drugim javnim govorima isticao reciprocitet na svim područjima u odnosima s islamom, uključujući i temeljne slobode, a posebice onu vjersku. Baš kao što Benedikt XVI., u kontinuitetu sa svojim prethodnicima, insistira na potrebi pravoga reciprociteta u odnosima između Crkve i islama, i to usko povezanoga s potrebnim većim poštovanjem među stranama – naglasio je kardinal Tauran te na koncu podsjetio kako je, što se tiče nedostatka kršćanskih bogoštovnih mjesta u Saudijskoj Arabiji, on sâm već bezbroj puta ponovio da, kao što muslimani imaju pravo moliti u džamijama u zemljama s većinskim kršćanskim stanovništvom, na isti način kršćani imaju pravo imati vlastita bogoštovna mjesta u zemljama u kojima su muslimani većina. I to u ime načela reciprociteta, o kojemu je govorio papa Benedikt XVI., te istaknuo napredak, ali danas još uvijek – prema riječima kardinala Taurana – nema nekog većeg izraza toga načela.
Osvrćući se u razgovoru za našu radio postaju na izlaganje kardinala Taurana, otac Bernardo Cervellera, ravnatelj agencije AsiaNews je govorio i o stanju kršćana u muslimanskim zemljama, te primijetio da je stanje dosta različito. U svakom slučaju, ostaje činjenica da su u najvećem broju slučajeva kršćani poput „zaštićenih zajednica“, odnosno, imaju slobodu bogoštovlja, ali je njihov izraz pod velikim nadzorom. Misije i evangelizacija gotovo su nemogući, osim unutar teritorija župe ili unutar samih Crkvi, a javni prijedlozi i izražaji ne postoje. Osim toga, ima i težih mjesta – rekao je otac Cervellera, te spomenuo Saudijsku Arabiju koja ne dopušta izgradnju nikakvoga bogoštovnog mjesta, i zabranjuje bilo kakve bogoštovne geste drugačije od islama, pa i na privatnome području. Istina je da se nešto počinje mijenjati, jer religijska policija više ne ulazi u kuće kako bi uhitila katolike ili protestante samo zbog toga što u kući imaju ikonu, ili zato što zajednički mole. Ali, još uvijek ne postoji neka zakonska struktura koja bi branila to pravo. Osim toga, budući da je u posljednje vrijeme jako porastao fundamentalizam, katolici i kršćani su često na meti fundamentalizma i razaranja – primijetio je otac Cervellera.