Papina razmišljanja o Blagovijesti

Današnjoj svetkovini Blagovijesti, tom „divnome otajstvu vjere“, papa Benedikt XVI. posvetio je brojna razmišljanja još od samoga početka svojega papinstva. Taj je događaj ponizan i skriven – kaže Sveti Otac – ali istovremeno je odlučujući za povijest čovječanstva. U onome Gospinom 'da', kojim je odgovorila na anđelov navještaj, započinje novo doba povijesti, potvrđeno poslije u Uskrsnuću kao „novi i vječni Savez“ – ističe Papa.
Radost navještenja koje zauvijek mijenja čovječanstvo – tijekom prvoga pohoda jednoj rimskoj župi, 18. prosinca 2005. godine, papa Benedikt XVI. se s vjernicima zadržao na otajstvu Blagovijesti te pojasnio pravo značenje pozdrava koji je anđeo upravio Gospi: Kaire Marija. To po sebi znači 'raduj se', 'veseli se'. Tek tim razgovorom anđela s Marijom uistinu započinje Novi zavjet. Tako možemo reći da je prva riječ Novoga zavjeta 'raduj se', 'radost' – primijetio je Sveti Otac. Anđeo poziva Mariju da se ne boji, i Ona se potpuno povjeri Gospodinu – podsjetio je nadalje Papa. Marija kaže 'da' velikoj volji, naizgled prevelikoj za jednoga čovjeka. To nam se ponekad stvarno čini tako teško, i radije bismo izabrali našu volju. Marija na taj način postaje primjer za sve nas. Pokazuje nam radost koja proizlazi iz vršenja Očeve volje. U početku se čini kao gotovo nepodnošljivi teret, jaram koji se ne može nositi, ali u stvari, Božja volja nije teret. Božja nam volja daje krila za let u visinu – pojasnio je Sveti Otac.
I prošle je godine, na svršetku marijanskoga mjeseca, 31. svibnja, Papa govorio o otajstvu koje se zbilo u poniznoj nazaretskoj kući. Zamislimo kako se Gospa osjećala nakon Navještenja, kada je anđeo otišao od Nje. Marija se našla s velikim otajstvom skrivenim u utrobi; znala je da se dogodilo nešto izvanredno jedinstveno; bila je svjesna toga da je počelo posljednje poglavlje povijesti spasenja svijeta – napomenuo je Sveti Otac.
Marijin 'da' je savršeni odraz onoga Kristova, u trenutku kada je ušao u svijet – rekao je Papa u podnevnome nagovoru 25. ožujka 2007. godine. Sinovljeva se poslušnost odražava u poslušnosti Majke i tako je, po tim dvama 'da', Bog mogao poprimiti ljudsko lice. Evo zbog čega je Blagovijest također kristološki blagdan, jer slavi središnje otajstvo Krista: njegovo Utjelovljenje – istaknuo je Papa. „Evo službenice Božje, neka mi bude po Riječi tvojoj“, odgovara Marija anđelu, a plod toga odgovora prisutan je u životu Crkve – naglašava Sveti Otac. Marijin odgovor anđelu nastavlja se u Crkvi koja je pozvana učiniti Krista nazočnim u povijesti, nudeći vlastitu raspoloživost kako bi Bog, svojim milosrđem, mogao i dalje susretati čovječanstvo – rekao je Sveti Otac.