Među katolicima grada Sarajeva ali i šire pozitivno je odjeknula vijest da je najvjerojatnije
sam počinitelj pored novosarajevske crkve Presvetog Trojstva prošle nedjelje (15.
ožujka) stavio ukradene stvari iz sarajevske katedrale kako bi ih vjernici pronašli
i vratili tamo odakle su ukradene. Riječ je o četiri kaleža s dodatnim zdjelicama
koje se koriste za euharistijsko slavlje kao i stari vrčić za polijevanje koji potiče
još iz vremena prvog vrhbosanskog nadbiskupa Sluge Božjega Josipa Stadlera. Nije poznato
što je navelo počinitelja, koji je još uvijek nepoznat, da vrati ukradene stvari,
a nadati je se da mu je ipak proradila savjest i navela ga da vrati što nije njegovo.
Da bi grijeha i zla bilo što manje, potrebno je moliti i duhovno se obnavljati što
se na osobit način odnosi na Bogu posvećene osobe.Korizmena duhovna obnova na razini
Hercegovačke franjevačke provincije održana je 18. ožujka u samostanu sv. Ante na
Humcu, a sudjelovalo je oko sedamdeset franjevaca. «U godini kada sveopća Crkva zauzetije
razmišlja o neprocjenjivim zaslugama sv. Pavla, koji je svojim genijem zapravo u ondašnje
Rimsko carstvo donio novinu evanđelja i Isusa Krista, i dok Franjevački red proslavlja
osamstotu obljetnicu svoga formalnoga osnutka i utemeljenja, odlučili smo danas razmišljati
o onome što je bilo zajedničko i Pavlu i Franji i što je promijenilo njihov život
a to je Riječ Božja», kazao je na počeku obnove provincijal dr. Ivan Sesar pozdravljajući
nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. U svom izlaganju kardinal
Puljić je govorio o glavnim naglascima i značaju XII. opće redovne Biskupske Sinode
koja je u središte svoga razmatranja stavila Božju riječ. Predslaveći Euharistiju
kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi pozvao franjevce da u središte svoga življenja
i govorenja stave Bibliju kako bi u njima Riječ Božja sve više rasla i kako bi je
naviještanjem i životom darivali drugima. Kardinal Puljić je danas primio veleposlanicu
Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici gospođu Jasnu Krivošić-Prpić koja ga je upoznala
s planiranim programom Veleposlanstva te zamolila njegovo mišljenje i sugestije. Cilj
spomenutog programa jest da na najbolji način predstavi državu Bosnu i Hercegovinu
Svetoj Stolici i diplomaciji pri Svetoj Stolici imajući u vidu njezinu raznolikost
kao i činjenicu da je sluga Božji papa Ivan Pavo II. dva puta pohodio ovu zemlju kao
glasnik mira i pomirenja. A svu složenost Bosne i Hercegovine makar malo oslikava
i peticija Banjalučke biskupije koju je uputio biskup banjolučki mons. dr. Franjo
Komarica Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine kojim
se traži da se, osim samostanske crkve, i cijeli samostan trapista - «Marija Zvijezda»
proglasi nacionalnim spomenkom. U Peticiji se podsjeća da su trapisti Banjolučkom
kraju podarili neprocjenjivi gospodarski i kulturni procvat jer je njihovim dolaskom
sredinom 1869. počela prava industrijska i kulturna revolucija. Biskup Komarica u
Peticiji ističe da su trapisti izgradili čitav niz sakralnih, industrijskih objekata
kao i objekata za socijalne, odgojne, prosvjetne i kulturne svrhe te već 1872. u Banju
Luku doveli milosrdnice sv. Vinka Paulskog, a 1879. i sestre Predragocjene Krvi Kristove
koje su radile kao učiteljice i bolničarke. Podsjećajući da su otvaranjem sirotišta
brojna djeca dobila mogućnost školovanja i savladavanja umijeća u nekom od tridesetak
obrta, biskup Komarica je naglasio da su trapistička crkva i samostan bili pod zaštitom
nacionalnih spomenika i prema ranijim zakonskim propisima bivše SR BiH i dosadašnjim
propisima RS. Katolička Crkva nosi brojne posljedice nepravdi nanesenih oduzimanjem
njihovih dobara od strane komunističke vlasti nakon drugog svjetskog rata. Milosrdne
sestre sv. Križa proslavile su prošle nedjelje (15. ožujka) u župnoj crkvi sv. Ilije
proroka u Bosanskom Brodu stotu obljetnicu svoga dolaska u taj grad, a sjetile su
se i 60. godišnjice oduzimanja njihove imovine i progona sestara. Veći broj sestara
ove Družbe okupio se na Misnom slavlju, a župnik vlč. Franjo Tomić je podsjetio kako
se stariji župljani sjećaju da je u tome gradu nekada djelovalo i do 17 sestara koje
se dobrim djelima i molitvom na najbolji način svjedočile da je Bog ljubav te pozvao
vjernike da izmole svetih svećenika, redovnika i redovnica. Nakon što je prošle nedjelje
u Hrvatskoj završen Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i
Hercegovini, dobro je još jednom podsjetiti na riječi kardinala Puljića izrečene na
središnjem Misnom slavlju u varaždinskoj katedrali. «Europa želi stvoriti jednu veliku
obitelj. Hrvatska želi i treba u tu obitelj unijeti sebe - svoju prepoznatljivu povijest,
kulturu, a za to treba prvo sebe voljeti. Treba prepoznati i sačuvati svoj identitet,
koji nije samo u jednoj državi, jer države su se mijenjale, a narod je preživio. Treba
voljeti sebe da bi se moglo voljeti druge i otvoriti srca za druge narode. Ne trebamo
se bojati kazati kako hrvatski narod postoji i u Bosni i Hercegovini, Vojvodini, Boki
Kotorskoj, Gradišću i diljem svijeta...Mi bez kompleksa i straha u javnosti prepoznajemo
sebe, svoj narod, identitet, kulturu, jezik, povijest, i imajmo srca jedni za druge,
kako bismo bili vjerodostojni pred svim drugim narodima s kojima želimo činiti veliku
obitelj. Hvala svima koji nam pokazuju blizinu i ne ostavljaju nas same, koji nam
pružaju i ruku i srce da osjetimo kako istinski imamo svoju braću i sestre, ne protiv
drugih, nego s drugima, izgrađujući bolju budućnost», kazao je kardinal Puljić.