Gospodarska je kriza globalna

Samo je u veljači ove godine u Sjedinjenim Američkim Državama izgubljeno 700.000 radnih mjesta. U Australiji je bruto društveni proizvod, prvi put u posljednjih osam godina, zabilježio negativni porast, a japanska je Vlada poduzećima koja su se našla u teškoćama, stavila na raspolaganje 5 milijarda dolara iz bankarskih rezervi. To su samo posljednji podaci vezani uz sve globalniju gospodarsku krizu.
Analizirajući to stanje u razgovoru za našu radio postaju, u svjetlu socijalnoga nauka Crkve, Flavio Felice, profesor gospodarskih i političkih nauka na Papinskome lateranskom sveučilištu, čija je knjiga pod naslovom „Socijalna ekonomija tržišta“ predstavljena 4. ožujka, napomenuo je kako se prvi put u povijesti događa da se financijska kriza, gospodarska kriza na nacionalnoj, ili u najmanjoj mjeri na međunarodnoj razini, pokazuje uistinu globalnom. Razlog zbog kojega odgovori, koje nastoje dati države, još uvijek ne donose rezultate jest taj što se tržišta – a tržišta su u stvari osobe koje djeluju na tržištu – vjerojatno ne osjećaju zaštićenima tim odlukama.
Na novinarovu primjedbu kako gospodarska kriza donosi i nepovjerenje u budućnost, strah i težnju za zatvaranjem u sebe, prof. Felice je naglasio kako je potrebno ponovno uspostaviti hijerarhiju vrednota, a na vrh ljestvice vrednota staviti nešto što nije jednostavno vezano uz pitanje dobara i usluga, nego nešto što ide i dalje od toga. Gospodarstvenici bi trebali početi razmišljati o tome da postoji nešto što ide dalje od ponude i potražnje; a to „nešto“ u stvari je „netko“, odnosno ljudska osoba – primijetio je profesor, te istaknuo socijalni nauk Crkve koji, - kako je rekao - otkako je formalno postao prisutan s enciklikom „Rerum Novarum“ iz 1891. godine, pa do enciklike „Centesimus annus“ iz 1991., nudi skup načela, mjerila za donošenje suda, te smjernice za djelovanje, koji mogu usmjeriti i političke odluke, kako bi one u središtu imale čovjeka – primijetio je prof. Felice te na kraju dodao kako je nužno potreban sustav pravila, jer sloboda se može koristiti kako bi se činilo dobro, ali i zlo.