Kardinal Bertone o papi Piju XI.

Taj je lik potrebno bolje upoznati, i to proučavajući do sada neobjavljene dokumente koje je Vatikanski tajni arhiv 26. veljače stavio povjesničarima na raspolaganje. Riječ je o Achilleu Rattiju, koji je u prosincu 1922. godine postao papa te izabrao ime Pio XI.. O tome je važnom liku XX. stoljeća državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone govorio 26. veljače, otvarajući međunarodni skup koji je organizirao Papinski odbor za povijesne znanosti.
Bio je papa u vremenu petorice diktatora – Hitlera, Mussolinija, Staljina, Franca i Salazara, s kojima se morao suočavati između dva svjetska rata u prošlome stoljeću. Kardinal Bertone je ljudski i crkveni život Pija XI. nazvao zadivljujućim, ali je isto tako naglasio kako papinstvo pape Rattija treba pozorno istražiti, ne samo kako bi se istaknula njegova pastoralna skrb, nego i kako bi se pojasnila njegova djela koja je učinio tijekom 17 godina dugoga boravka za kormilom Petrove lađe, i to u odnosu na zbivanja i vjersku i društvenu okolinu prvih 40 godina prošloga stoljeća.
Zahvaljujući odluci Benedikta XVI. da se dopusti proučavanje vatikanskih arhivskih izvora vezanih uz papu Rattija, – rekao je kardinal Bertone - historiografija njegova dugog papinstva dobila je nove poticaje i proizvela nove rezultate. Kardinal se također osvrnuo i na encikliku protiv rasnih zakona – koju istraživači često spominju na kontroverzan način – a koju Pio XI. nije uspio objaviti jer je 10. veljače 1939. godine, dan prije njegova iščekivanoga govora povodom 10. obljetnice Lateranskih ugovora, preminuo.
Papin državni tajnik se zadržao i na iznenađujućoj pastoralnoj aktivnosti Pija XI., uz veliku pozornost prema Rusiji i kršćanskome istoku, ali i na slavljenju velikih svetaca, i na četiri enciklike koje su snažno obilježile učiteljstvo pape Rattija, a koje je Ivan XXIII. poslije nazvao veličanstvenim stupovima. Papa Pio XI. znao je – i u tome se povjesničari slažu – snažno voditi Crkvu. Novim je očima gledao na misije i katoličko širenje izvan Europe, bio je osjetljiv na hitna pitanja u kulturi, i poticao je katolike na zalaganje na socijalnome planu – primijetio je kardinal. Osim toga, bio je prvi papa koji se koristio radijem, i to zahvaljujući Guglielmu Marconiju, te se tako njegov glas mogao čuti u cijelome svijetu. Na koncu je Papin državni tajnik izrazio nadu da će biti proučeni svi vidici crkvene brižljivosti Pija XI., kako bi se toga papu – kako je jednom rekao kardinal Biffi – izbavilo iz neopravdane zapuštenosti i zaborava.